• Ljudi i karijere /
• Društvo/

21. 09. 2025

Što končarevci rade u mirovini (4) – Goran Budiselić: „Traganje za ljepotom“ (2. dio)

• Marijan Ožanić

Izlazak sunca - Središće, Zagreb, 8.10.2022.

Mirovina

U mirovinu sam od 1.4.2016. godine. Kako vrijeme brzo leti već sam 9.5 godina u toj zlatnoj, trećoj dobi, kako ju od milja ili za utjehu zovu.

Imao sam ponuda da nastavim raditi u ABB-u ili da pokrenem vlastitu konzultantsku djelatnost na području sustava upravljanja. Međutim, zauzeo sam stajalište kako je došlo vrijeme da „objesim kopačke o klin“ i teren prepustim mlađim snagama. Moja utakmica je imala tri trećine (Končar – 21,5 godina, SIQ – 12 godina i ABB – 8 godina) s produžetkom od 1,5 godine u odnosu na propisanih 40 godina punog radnog staža. Rezultat je bio neriješen, po mome smo pobjeđivali ili gubili uvijek zajedno, moji poslodavci i ja. Inače sam u poslu više volio suradnju nego natjecanje.

Kako iza svakog kraja dolazi novi početak, postavilo se pitanje što i kako dalje. Odjednom se pojavio višak slobodnog vremena s jedne strane i prijetnje umirovljeničke dokolice s druge. Mene je ispunjavao neki ugodni osjećaj kako sve mogu, a ništa ne moram, s naglaskom na ovom zadnjem.

Kako volim humor nije mi bilo teško zadržati vedri pogled na svijet niti u mirovini.

Što se spavanja tiče, volim ga jer me obnavlja. Imam sreće da lako zaspim, a isto tako se rano budim.

Po stručnim i iskustvenim savjetima počeo sam si postavljati pitanja poput ovih: Što voliš raditi, koje hobije si imao, ali si ih zapostavio, gdje su ti prijatelji i što rade, treba li povesti dodatnu skrb o vlastitom zdravlju, trebaju li te supruga i djeca još uvijek ili im „samo smetaš“, koliko te treba otac u poodmakloj dobi (tada 87) i uvijek 5 godina mlađa sestra itd. U odgovorima mi je pomogla jedna shema za ovladavanje stresom kakvih je krcat Internet.

Vještine upravljanja stresom

(Izvor slike: wellcreator.com)

Rani radovi

Od malena sam pokazao interes za likovno izražavanje.

U slikanju mi je često „malo“ pomagala mama. Ona mi je kasnije prepričavala ovu anegdotu vezanu uz sliku lovca. Kad sam se vratio iz škole u trećem razredu s vrata sam joj s oduševljenjem rekao: „Mama. Dobili smo pet!“

Rani likovni radovi iz osnovne škole u 1960-tim godinama

Gitara i fotoaparati

Otac mi je za završetak osnovne škole uz gitaru kupio i fotoaparat Altix istočnonjemačke proizvodnje. Gitaru je prekrila prašina, a fotoaparat mi je postao nerazdvojna igračka. Nakon toga sam si 1980. u Grazu kupio japanski Asahi Pentax. Kada su se 2000-tih pojavile digitalne kamere, krenuo sam sa džepnim Canonom.

Moja tri prva fotoaparata

Danas povremeno, najviše za snimanje mjeseca, koristim sinov SONY NEX-6 digitalni fotoaparat.

Glavno naoružanje za snimanje mi je mobitel, trenutno Appleov iPhone 15 Pro.

Moji uzori su brojni, Tošo Dabac, Pavao Cajzek, Marija Braut, Ivo Pervan, Feđa Klarić, Damir Fabijanić i mnogi anonimni fotografi.

Moj pristup fotografiji

Moj pristup fotografiji je uglavnom intuitivan. Sve što sam davno pročitao u foto priručnicima sam uglavnom zaboravio. Nova tehnologija me je spasila jer je gotovo sve automatizirano. Ostao je samo izbor motiva i škljocanje. Slikam sve što mi zapne za oko i učini mi se zanimljivim.

Na mobitelu najčešće koristim način rada u kojem se rade tzv. žive slike. To su zapravo mini video snimke u trajanju 3 sekunde, od kojih se spajanjem može dobiti i kratki film. Uređivanje slika je često vremenski zahtjevnije od samog snimanja.

Središće

Velika većina mojih slika, pogotovo onih jutarnjih, večernjih i noćnih, snimljena je u Središću, naselju u Novom Zagrebu, kraj jezera Bundek i u blizini Zagrebačkog velesajma. U tom naselju  živim od 2000. godine.

Evo što se na ChatGPT-u može naći o Središću.

Naselje Središće u Novom Zagrebu ističe se po više specifičnih karakteristika koje ga čine posebnim dijelom grada. Evo sažetka:

 Osnovne činjenice i povijest

• Središće se nalazi u gradskoj četvrti Novi Zagreb – istok. 
• Površina naselja je oko 92-93 hektara, a prema podatcima iz 2011. godine ima oko 3.700‐4000 stanovnika. 
• Izgradnja naselja se odvijala u trećoj etapi razvoja Novog Zagreba (oko 1975. - 1986.).

 Urbanizam i planiranje

• Središće je nastalo kao plansko naselje, s idejom da postane „središte Novog Zagreba“. Upravo zbog toga je i dobilo ime - “Središće”.
• Arhitekti Berislav Brnčić, Željko Čidić, Desa Vrcan i Vinko Uhlik dizajnirali su plan naselja, usmjeren prema zelenilu. Zgrade i javni objekti (škola, ambulanta, vrtić) trebali su biti okrenuti zelenim površinama. 
• Pri izgradnji se težilo tome da se arhitektonske i prostorne ambijente senzibilno uključe u postojeći prirodni / ruralni kontekst prije urbane ekspanzije. 

 Lokacija i okoliš

• Smješteno je južno od parka Bundek, sjeverno od Avenije Dubrovnik, zapadno od Ulice Savezne Republike Njemačke. 
• Blizina Bundeka (jezera, šetnica, park-prostor) dodaje veliku vrijednost naselju – stanari imaju lako dostupan zeleni, rekreativni prostor. 

 Infrastruktura i sadržaji

• U naselju se nalaze vrtići, trgovine, kafići ‒ svi potrebni sadržaji za svakodnevni život. 
• Muzej suvremene umjetnosti (MSU) je u blizini Središća. 
• Dobro prometno povezan je sa ostatkom Zagreba tramvajskim i autobusnim linijama. 

 Društveni i tržišni aspekt

• Naselje je postalo vrlo poželjno za stanovanje, posebno nakon uređenja Bundeka i razvoja infrastrukture. 
• Cijene nekretnina u Središću su porasle; traže se kvalitetni trosobni i četverosobni stanovi. 

Mi stanujemo na 7. katu višekatnice sa 6 ulaza, izgrađene 1985. godine. Prema jugu gledamo na mali park s velikim imenom Perivoj Središće.

Perivoj Središće, 19.9.2025.

Na sjevernoj strani puca pogled preko igrališta Američke međunarodne škole u Zagrebu prema središtu Zagreba i Medvednici.

Središće, 19.9.2025.

Motivi

Što se motiva tiče, sve je klasika. Počelo je sa zalaskom sunca na moru. Vremenom sam još više zavolio izlazak sunca, valjda zbog svježine jutra po ljetu i ugodne tišine. Tu je naravno i Mjesec u svim svojim mijenama, pogotovo kad je pun. Privlačno je i plavetnilo neba, kao i oblaci u raznim vremenskim prilikama. Volim promatrati i snimati dugu, na kopnu i moru.

Pejzaži me privlače svojim promjenama kroz četiri godišnja doba, iako prave zime sa snijegom nije bilo već godinama. Šarenilo boja, koje nudi biljni i životinjski svijet je još jedan magnet za slikanje. Posebno su mi zanimljive ptice koje privlače pozornost svoji pjevom, izgledom i letom. Naravno tu su i ljudi, obitelj i prijatelji, u raznim okupljanjima poput slavlja, ribolova, kartanja ili sakupljanja gljiva.

Kad bih to sve pokušao sažeti na neki zajednički nazivnik nazvao bih to traganjem za ljepotom.

Što je ljepota?

Ljepota je jedna univerzalna vrijednost koja se razmatra i tumači od antičkih vremena. Za mene je ona sinonim za harmoniju, sklad oblika, pokreta, boja i zvukova. Jednako tako za simetriju, ravnotežu, red i mir, kao kontrapunkt kaosu i nemiru.

Mnogi su umni ljudi opisali svoje poglede na  ljepotu, a te su izreke široko poznate, pa ih ovdje ne bih citirao.

Mene je privukao pogled engleskog filozofa i estetičara Rogera Scrutona[1] koji je napisao 2009. godine knjigu Ljepota (Beauty), a BBC je snimio zanimljiv dokumentarni film o njemu pod nazivom „Zašto je ljepota važna“ (Why beauty matters).

U nastavku navodim sažetak Scrutonove filozofije ljepote:

Ukratko: Za Scrutona, ljepota je univerzalna vrijednost koja nas uči ljubavi, vrlini i smislu, ali zahtijeva njegovanje i pažnju da bismo je prepoznali.

Traganje za ljepotom

Sada krenimo zajedno na to putovanje koje sam nazvao traganjem za ljepotom! U tome će nam pomoći Umjetna inteligencija  ChatGPT kratkim uvodnim esejima o ljepoti tih prizora.

Da bih učinio izbor fotografija koje su u ovom tekstu objavljene pregledao sam uz pomoć AI tražilica oko 12.000 svojih fotografija pohranjenih u „informatičkom oblaku“. (Cloud).

Bio je to rudarski posao poput ispiranja pijeska iz Mure u potrazi za mrvicama zlata.

Izlazak sunca u Središću

Zašto volim (promatrati i slikati) izlaske sunca? Radi jutarnje svježine i tišine u kojoj se rađa novi dan!

Plakat o ljepoti izlaska sunca po Scrutonu izrađen od Chat GPT-a, kolovoz 2025.

Središće, 25.11.2024.

Središće, 9.10.2023.

Središće, 13.2.2023.

 Središće, 25.2.2024.

Središće, 7.10.2022.

Središće, 15.1.2023.

Središće, 16.2.2023.

Središće, 26.3.2024.

Središće, 8.10.2024.

Zalazak sunca

Novalja, Zagreb, Zürich

Zašto volim (promatrati i slikati) zalaske sunca? Ljepota smiraja dana donosi osjećaj mira i relaksacije!

Plakat o ljepoti zalaska sunca po Scrutonu izrađen od Chat GPT-a, kolovoz 2025.

Novalja, 4.8.2022.

Novalja, 3.8.2022.

Novalja, 4.7.2025.

Novalja, 22.7. 2022.

Novalja, 27.6.2025.

Novalja, 27.6.2025.

Novalja, 24.6.2025.

Zagreb, Most slobode, 21.9.2024.

Središće, 24.2.2024.

Središće, 22.9.2022.

Središće, 13.3.2024.

Račak, kraj Karlovca, 31.1.2024.

Vrata, Gorski Kotar 31.1.2204.

.

Novaki, kraj Zagreba, 21.1.2024.

Aerodrom u Zürichu, 18.4.2025.

Mjesec

Zašto volim (promatrati i slikati) pun Mjesec? Zbog čarolije koju donosi svojim punim sjajem i dominacijom nad  tamom noći.

Evo što nudi ChatGPT kao odgovor na to pitanje:

Postoji više razloga zašto ljude privlači promatranje i fotografiranje punog Mjeseca, i to na spoju psihologije, kulture i estetike:

1. Prirodna ljepota i simbolika

•   Pun Mjesec ima posebnu svjetlost i simetriju koja djeluje estetski privlačno.
•  U mnogim kulturama povezuje se s romantikom, tajanstvenošću, ciklusima života i prirodnim ritmom.

2. Emocionalni učinak

•   Svjetlost punog Mjeseca može izazvati osjećaj smirenosti, nostalgije ili čuđenja.
•   Ljudi se često osjećaju povezanije s prirodom kad promatraju nebeske pojave.

3. Fotogeničnost

•   Mjesec je jednostavan, ali moćan motiv: kontrast svjetline i noćnog neba čini ga odličnim za fotografije.
•   Često se kombinira s pejzažem, gradskim vizurama ili siluetama, što dodatno naglašava ljepotu prizora.

4. Kulturni i društveni aspekt

•   Pun Mjesec je stoljećima bio tema u umjetnosti, mitovima i književnosti.
•   Dijeljenje fotografija punog Mjeseca na društvenim mrežama danas je svojevrsni „digitalni ritual".

5. Rijetkost u svakodnevici

• lako se javlja svaki mjesec, pun Mjesec traje relativno kratko. To stvara osjećaj posebnog trenutka vrijednog bilježenja.

Evo znanstvenog objašnjenja zašto nam je pun Mjesec posebno upečatljiv u odnosu na druge faze:

1. Refleksija Sunčeve svjetlosti

•   Pun mjesec nastaje kada se Zemlja nalazi između Sunca i Mjeseca.
•  U toj poziciji Sunčeva svjetlost potpuno obasjava onu stranu Mjeseca koju vidimo, pa nam izgleda najsjajnije.

2. Kontrast s noćnim nebom

•   Noću nema mnogo prirodnih izvora svjetlosti.
•   Pun Mjesec svojom jakom refleksijom (odbijajući oko 12% Sunčeve svjetlosti) dominira nebom i stvara vrlo uočljiv kontrast.

3. "Mjesečev paradoks" - optička iluzija

• Kada je Mjesec blizu horizonta (pri izlasku ili zalasku), čini nam se veći nego kad je visoko na nebu. To je poznata optička iluzija.
• Pun Mjesec često se fotografira baš u tim trenucima, pa djeluje još impresivnije.

4. Raspršenje svjetlosti u atmosferi

• Kada je Mjesec nisko, zrake prolaze kroz deblji sloj atmosfere, što mu daje tople tonove (narančaste, crvenkaste). Visoko na nebu izgleda hladno-bijel, što stvara različite estetske doživljaje.

5. Astronomska pravilnost

• Pun Mjesec je vizualno najurednija faza - gotovo savršen krug. Ljudski mozak prirodno voli simetriju I jednostavne geometrijske oblike, pa nam je takav prizor privlačniji.

Ukratko: pun Mjesec je najjače osvijetljen, najkontrastniji i optički najzanimljiviji trenutak mjesečevog ciklusa.

Evo prikaza četiri glavne faze Mjeseca

•   Mladi Mjesec - između Zemlje i Sunca, vidimo tamnu stranu.
•   Prva četvrt - pola Mjeseca osvijetljeno.
•   Pun Mjesec - Zemlja između Sunca i Mjeseca, cijela vidljiva strana obasjana.
•   Zadnja četvrt - opet pola Mjeseca osvijetljeno, ali suprotna strana od prve četvrti.

Krenimo sada u pregled fotografija Mjeseca od mladog preko punog do zadnje četvrti svjesni činjenice da je on lažac, a evo i zašto. Kada ima oblik slova D (mladi Mjesec) raste, što je u suprotnosti s latinskom riječi decrescendo (padajući), a kada ima oblik slova C (zadnja četvrt) opada, što je u suprotnosti s latinskom riječi crescendo (rastući).

Središće, 2.7.2023.

Središće, 17.12.2023.

Središće, 8.12.2023.

Središće, 26.12.2024.

Mirogoj, 13.3.2022.

Novalja, 2.8.2022.

Novalja, 8.7.2025.

Novalja, 2.7.2023.

Zagreb, 22.11.2023.

Središće, 26.3.2024.

Središće, 12.4.2025

Središće, 12.4.2025.

Središće, 9.9.2025.

Središće, 7.7.2023.

Središće, 22.8.2024.

Središće, 6.2.2024.

Ptice

Zašto volim (promatrati i slikati) ptice? Zbog ljepote perja u bojama, pjeva i umijeća letenja.

Evo što nudi ChatGPT kao odgovor na to pitanje:

Ljudi vole promatrati i fotografirati ptice iz više razloga, a oni se često preklapaju između znanstvenih, estetskih i osobnih motiva:

1. Ljepota i raznolikost – Ptice imaju nevjerojatno bogatstvo boja, oblika i ponašanja. Za mnoge je užitak promatrati njihovu gracioznost u letu ili pjev koji stvara poseban ugođaj u prirodi.
2. Kontakt s prirodom – Promatranje ptica (tzv. birdwatching) pruža priliku za bijeg iz svakodnevice i povezivanje s prirodom. To može biti opuštajuće i smirujuće, gotovo meditativno iskustvo.
3. Fotografski izazov – Ptice su brze, često nepredvidljive i osjetljive na prisutnost ljudi. Uhvatiti ih u pokretu ili u zanimljivom trenutku (npr. prilikom hranjenja, parenja ili leta) predstavlja veliki kreativni izazov za fotografe.
4. Znanstveni i edukativni interes – Mnogi amateri i profesionalci prate ptice kako bi učili o njihovim migracijama, ponašanju i staništima. Takvo promatranje pridonosi i očuvanju prirode, jer podiže svijest o važnosti zaštite ugroženih vrsta.
5. Osjećaj postignuća i kolekcionarstva – Za neke je ljude gledanje i bilježenje različitih vrsta ptica slično kolekcionarskom hobiju. Svaka nova opažena ili fotografirana vrsta donosi poseban osjećaj zadovoljstva.
6. Društveni aspekt – Birdwatching i fotografiranje ptica često se dijele s drugima – kroz klubove, izlete, forume ili društvene mreže. To stvara zajednicu ljudi sa sličnim interesima.

Evo nekoliko psiholoških razloga zašto baš ptice imaju posebno mjesto u ljudskoj pažnji i mašti:

1. Simbol slobode i transcendencije – Ptice lete, a let je za čovjeka dugo bio nešto nedostižno i mitsko. Zato se ptice u mnogim kulturama povezuju sa slobodom, duhovnošću i bijegom iz svakodnevnih ograničenja.
2. Arhetipska prisutnost – U mitologijama i religijama diljem svijeta ptice imaju važnu ulogu (golub kao simbol mira, gavran kao proročki znak, orao kao simbol snage). Te simbolike ostaju prisutne i u nesvjesnom doživljaju ljudi danas.
3. Prepoznatljivost i lakoća opažanja – Za razliku od mnogih drugih životinja, ptice su svugdje oko nas – u gradovima, selima i divljini. Vidljive su, glasne i aktivne danju, što ih čini prirodnim „ambasadorima“ svijeta životinja za čovjeka.
4. Raznolikost i stalno iznenađenje – Ljudi vole raznolikost i promjene. Ptice je nude obilno: selidbe, sezonske promjene perja, složeni pjev, razlike u ponašanju i boji. To održava interes živim.
5. Estetski i emocionalni učinak – Ljudski mozak instinktivno reagira na šarenilo i kontraste, a ptice to pružaju u izobilju. Njihov pjev također izaziva pozitivne emocije jer je povezan s prirodom i proljećem (vrijeme obilja i obnove).
6. Blizina, ali i distanca – Za razliku od pasa ili mačaka, ptice obično nisu pripitomljene (osim ponekih vrsta). One su nam dovoljno bliske da ih promatramo, ali dovoljno „divlje“ da u njima vidimo nešto slobodno i drugačije od nas.

Evo kratke usporedbe zašto ptice često pobuđuju više fascinacije od drugih „svakodnevnih“ životinja poput vjeverica ili ježeva:

1. Dimenzija leta – Let je ključna razlika. Vjeverica ili jež žive u našem „horizontalnom“ svijetu, dok ptice osvajaju i treću dimenziju – nebo. To stvara osjećaj slobode i nedostižnosti.
2. Vidljivost i dinamika – Ptice su stalno u pokretu, često glasne i šarene. Vjeverice i ježevi kreću se tiho, uglavnom ujutro ili noću, pa ih rjeđe i kraće promatramo.
3. Raznolikost – Postoji na tisuće vrsta ptica s nevjerojatnim razlikama u veličini, boji, glasu i ponašanju. Kod vjeverica ili ježeva, čovjek obično razlikuje samo jednu ili dvije „poznate“ vrste.
4. Simbolika – Ptice su od davnina povezane s božanstvima, dušama, predskazanjima i slobodom. Vjeverica ili jež uglavnom nemaju takvo snažno kulturno značenje.
5. Pristupačnost za promatranje – Ptice su svugdje: na balkonima, žicama, parkovima, šumama. One nas prate u svakodnevici, dok vjevericu ili ježa ipak sretnemo rjeđe i uglavnom slučajno.
6. Zvučna dimenzija – Ptice „pričaju“ s nama kroz pjev i oglašavanje. Njihovi glasovi stvaraju ugođaj, a često i pobuđuju emocije (radost, nostalgiju, smirenost). Vjeverice i ježevi su gotovo nijemi iz ljudske perspektive.

Ukratko: ptice imaju više slojeva doživljaja – vizualni, zvučni, simbolički i emocionalni – što ih čini posebno privlačnima ljudima, dok se druge životinje doživljavaju više kao simpatične ili zanimljive, ali ne toliko „uzvišene“.

Evo pregledne tablice s pticama i njihovim simboličnim značenjem u različitim kulturama:

Vrapci – kestenjasti ljepotani

Središće, 16.1.2024.

Središće, 1.2.2023.

Tržnica Utrina u Novom Zagrebu, 17.8.2025.

 Središće, 3.8.2024.

Tržnica Utrina, 12.6.2022.

Središće, 12.5.2023.

Središće, 13.5.2023.

Središće, 22.1.2025.

Središće, 28.5.2023.

Središće, 22.1.2024.

.

Središće, 3.2.2023.

Bundek, 8.2.2025.

Na kraju

Za kraj ovog prikaza mog traganja za ljepotom preko amaterske fotografije navodim citat Vincenta van Gogha:

"Ako istinski volite prirodu, svugdje ćete naći ljepotu!"

Osim ovih motiva Sunca, Mjeseca i ptica privlači me mnoštvo ostalih. Gotovo svakodnevno svoje fotografije objavljujem na svom Facebook profilu, pa se mogu tamo vidjeti.

Do nekog novog susreta na stranicama portala Sve o poduzetništvu, zdravi i veseli bili!

Kraj

DIO I. - http://sveopoduzetnistvu.com/...

[1] Roger Vernon Scruton, (1944.-2020.), engleski je filozof i pisac, specijaliziran u filozofiji politike i estetici, poznat kao jedan od najistaknutijih predstavnika tradicijskoga konzervativizma. Od 1982. do 2001. bio je urednikom konzervativnih političkih novina The Salisbury Review,  autor je 50 knjiga i 2 opere.(Izvor: Wikipedia)

Povezani članci

Komentari

Komentiraj