Prof.dr. sc. Aleksandar Knežević
Prof.dr. sc. Aleksandar Knežević rođen je u Sarajevu, Bosna i Hercegovina 1942. godine gdje je završio osnovnu školu, klasičnu gimnaziju i Mašinski fakultet, energetski smjer. Godine 1964. se zapošljava u Institutu za procesnu tehniku Mašinskog fakulteta u Sarajevu koji je bio u fazi osnivanja. U to vrijeme u Sarajevu se razvija pokret za borbu protiv zagađivanja zraka i to mu postaje osnovna preokupacija cijeli radni vijek. Radi na istraživanju mjera za smanjenje zagađivanja zraka kod spaljivanja uglja u ložištima. Učestvuje u Projektu zaštita okoline u Sarajevu u okviru koga su značajno smanjene emisije zagađujućih materija. Radi na primjeni sistema menadžmenta kvaliteta zraka i primjeni odgovarajućih intelektualnih alata. Doktorirao je 1984. godine na temu integralnog pristupa osiguranju čistoće zraka u gradovima. Jedan je od osnivača Jugoslovenskog društva za ćistoću zraka i član redakcije časopisa Zaštita atmosfere u razdoblju 1973.–1991. U tom razdoblju učestvuje u izradi nekih jugoslovenskih okolinskih strategija, a u razdoblju 1989.–90. rukovodi u okviru EEK UN sa sjedištem u Ženevi suradnjom deset manje razvijenih evropskih država na planu malozagađujućeg sagorijevanja uglja. Objavljuje na domaćim i stranim skupovma i časopisima i na dva svjetska kongresa veći broj radova iz oblasti menadžmenta kvaliteta zraka. Na početku rata u BiH u opsjednutom Sarajevu 1992. godine, svjestan da Institut neće preživjeti, osniva privatno preduzeće CETEOR za djelovanje na području očuvanja čustoče zraka i energijske efikasnosti. Godine 1996., nakon što je Institut bio zatvoren, prelazi na Mašinski fakultet i predaje više predmeta iz područja energije. U to vrijeme objavljuje više radova na međunardonim skupovima vezanim za taksonomiju i terminologiju iz područja energije (na pr. pored termina energijska efikasnost/učinkovitost kao tehnoekonomski parametar, uvodi pojam energijske efektivnost/svrsishodnosti kao društveno-ekonomki parametar korištenja energije). Istražuje fenomen energije kao fizičke veličine u svemirskim razmjerama i vršenju usluge energijom koja u svom kruženju prolazi kroz planetu Zemlja. U mirovini je od 2000. godine. Nakon umirovljenja surađuje s Univerzitetom modernih znanosti – CKM, Mostar. U razdoblju 2000.–2010. radio na većem broju razvojnih projekata Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine. Trenutno vodi projekat osnivanja virtualnog centra za energiju i prirodne resurse Jugoistočne Evrope. Godine 2018. izdao je knjigu Ekonergijska paradigma gdje je dao prikaz svog stručnog, naučnog i društvenog rada u tri segmenta djelovanja: očuvanje čistoće zraka, djelovanje u tijeku rata, te kao profesor univerziteta. Cijelo ovo razdoblje označeno je kao nastojanje promjene paradigme (načina razmišljanja) o struci i znanosti u okviru društvenog razvoja.