05. 04. 2018

Razvoj Končareve tiristorske lokomotive (8) –Poslije tiristorske lokomotive

Marijan Ožanić

U zadnjem dijelu povijesti tiristorske lokomotive govori se o daljnjem razvoju vučnih vozila u Končaru na temelju znanja i iskustva stečenog na tiristorskoj lokomotivi.

Prvi Končarev niskopodni elektromotorni vlak (HŽ serija 6112) za regionalni promet

(Izvor slike: http://www.croatianhistory.net/...)

Razvoj vučnih vozila poslije TL

O daljnjem razvoju vučnih vozila u Končaru nakon što je prototip tiristorske lokomotive završen i razvojni tim se dijelom vratio u Institut, a dijelom raspršio po svijetu napisao je Josip Ungarov u svom prilogu od 12. ožujka 2018. godine

Josip Ungarov

„Kada smo 1985. završili tiristorsku lokomotivu, dosta ljudi je otišlo na druge poslove, a neki su otišli u inozemstvo. Ali u energetskoj elektronici smo svi ostali i mehaničari su ostali. Klikića je zamijenio Damir Harauzek. Skert, Šakić, Goran Orešković, Meško, Pribić su ostali.

Končar je lokomotivu htio prodati u više zemalja, a puno se razgovaralo i o vlaku. Ali nije se uspjelo naći zajednički jezik sa Željeznicom.

Zglobni tramvaj, 1994. - Tako se doguralo do 1990.-tih godina. Tada je KONČAR-Inženjering napravio 1994.godine čoperski, zglobni tramvaj, seriju TMK2100, (br. TMK 2101). Uzeli su 2-osovinska postolja s motorima od Đure Đakovića od stare serije tramvaja, sve ostalo je bilo novo. Stavili su tiristorske čopere i mikroprocesorsko upravljanje, proizvodnje tvrtke Adtranz.

Tramvaj je izveden u tri dijela (dvozglobni), 8-osovinski s pogonskim motorima snage 60 kW koje napajaju tiristorski čoperi. Čoperi su imali geitom isklopive tiristore (tzv. GTO-tiristori) u komutacijskom krugu. Vozaču je olakšano upravljanje tramvajem: klimatizirana je vozačka kabina te ergonomski riješen upravljački pult i sjedalo vozača. Cjelokupni projekt rekonstrukcije ostvarila je u poduzećima tvornice Končar d.d. Ukupno je Zagrebačkom električnom tramvaju isporučeno 16 tramvaja te serije.

B1. croatia_tram1994

Čoperski, zglobni tramvaj.

Prvi rekonstruirani i modernizirani tramvaj serije TMK 2100 (br. TMK 2101), 1994. godina

(Izvor slike: http://www.croatianhistory.net/...)

Niskopodni tramvaj, 2005. - Iza toga se počelo razgovarati da bi se radio novi tramvaj, s asinkronim vučnim motorima i niskim podom ili ulaznim dijelom. Još je u starom Institutu bio otvoren jedan projekt koji je bio financiran iz saveznih sredstava za razvoj izmjeničnog pogona za vozila. Tu se puno mudrovalo, ali se nije puno napravilo, rezultat toga je bio minoran.

Ali sada se počelo o tramvaju govoriti i raditi puno ozbiljnije.

Novi niskopodni tramvaj je proizveden 2005. godine od konzorcija CROTRAM (Đuro Đaković, Končar, TŽV Gredelj. Izrađen je za nazivni istosmjerni napon od 600 V i za kolosijek širine 1 m. Duljina tramvaja je 32 m, širina 2,3 m i visina 3,4 m. Ima 5 dijelova, 4 zgloba i tri vučna postolja s ukupno 6 motora. Pod tramvaja na ulazu je na visini 30 cm od ceste. Najveća brzina je 70 km/h. TŽV Gredelj je razvio i izradio sanduk. Postolja tramvaja su rađena u suradnji s jednom njemačkom tvrtkom. Končar je vodio cijeli projekt, razvio računalne sustave, elektroničke i energetske pretvarače, vučne motore, te obavio završnu montažu. Do 2010. isporučeno je 140 kompozicija tramvaja za grad Zagreb. Također su isporučena 2 manja tramvaja s tri dijela, dva zgloba i dva vučna postolja, serije 2300. Za veći komfor u tramvaju u Zagrebu ograničenje je taj nesretni uski kolosijek od 1 m za razliku od većine gradova s normalnim kolosijekom od 1435 mm.

Mi u Končar-Institutu za tramvaj smo projektirali glavni pretvarač i pretvarač pomoćnih pogona u novoj tranzistorskoj tehnici. Tranzistori su napravili veliku revoluciju u energetskoj elektronici. Tiristor može uklopiti, ali ne može isklopiti struju. Mora ga iskomutirati netko drugi. Tranzistor može što god hoće. Možete s njim isklopiti struju kratkog spoja, što tiristor ne može. To je jedan ogroman skok u tehnici. Na tramvaju smo išli s tom tehnikom. Zatim tramvaj je opremljen upravljačkim mikroprocesorskim sustavom razvijenim u Institutu i već ranije dokazanim na tiristoriziranim lokomotivama.

B2.croatia_crotram2005

Niskopodni tramvaj serije TMK 2200 (br. TMK 2001) i elektronička oprema koju je projektirao Končar-Institut (glavni pretvarač, pretvarač pomoćnih pogona s punjačem baterije, uređaj za besprekidno napajanje pomoćnih pogona na rasklopcima kontaktne mreže, vozački ekran, mikroprocesorsko upravljanje).

(Izvor slike: http://www.croatianhistory.net/...)

B3. croatia_crotram2005b640

Niskopodni tramvaj na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu

(Izvor slike: http://www.croatianhistory.net/...)

Tramvaj je bio veliki skok. Ekipa je bila manja nego na lokomotivi, ali smo već imali dosta iskustva s vozilima. To je posebna tehnika s obzirom na vibracije, uvjete okoline, ima puno svojih specifičnosti. Na lokomotivi smo puno naučili i primijenili ovdje iskustva.

Ne bih se usudio reći koji je veći iskorak, tiristorska lokomotiva ili tramvaj.

Šteta da se tramvaj dosad nije nigdje u svijetu prodao.

Niskopodni vlak, 2011. - Kod razvoja i proizvodnje niskopodnog vlaka Končar ušao kompletno u mehaniku (sanduk, okretna postolja), u elektriku, u sve. U tom smislu je vlak veliki korak.

B5. croatia_zagreb_koncar

Prvi Končarev niskopodni elektromotorni vlak (HŽ serija 6112) za regionalni promet

(Izvor slike: http://www.croatianhistory.net/...)

Prvi niskopodni elektromotorni vlak (HŽ serija 6112) za regionalni promet proizveden je u tvrtki Končar-Električna vozila i isporučen je Hrvatskim željeznicama 2011.godine. Prije narudžbe Hrvatskih željeznica, već je proizveden vlak istog tipa za Željeznicu Federacije Bosne i Hercegovine. Od 2011. vlakovi dnevno prometuju na liniji Zagreb-Vinkovci. Zatim su tu i prigradski vlakovi za područje Zagreba.“

Time smo došli do kraja naše priče o povijesti Končareve tiristorske lokomotive. Ovaj tekst je rezultat vrijednih sjećanja ljudi koji su sudjelovali u razvoju lokomotive, stručnjaka iz Končara i stručnjaka sa Željeznice. Svi kolege su u pisanju ove povijesti sudjelovali s jako mnogo entuzijazma, u prijateljskom ozračju, sjećajući se vremena kada smo svi bili mladi, puni energije i želje da napravimo jedan vrhunski proizvod.

To je bilo vrijeme, kada su si Končarevi inženjeri prije početka razvoja nekog proizvoda samouvjereno postavljali cilj: „Mora biti među najboljima na svijetu. I mora biti bolji od Siemensovog proizvoda“.