28. 07. 2018
Nova mjerna jedinica - boscovich, B.
Istraživanje atoma i spoznaja o maksimalnom atomskom broju Zmax potaknuli su Milana Perkovca da predloži uvođenje vrste tvari kao nove fizikalne veličine i njezine mjerne jedinice boscovich, B. To omogućuje svim tvarima da budu izražene na isti način kao i svaka druga fizikalna veličina, dakle, kao umnožak broja i mjerne jedinice. Tekst je dopunjen informacijom o članku objavljenom 11.8.2020.
Milan Perkovac drži predavanje 29. ožujka 2017. godine na javnoj tribini ciklusa Eppur si muove u Knjižnici Grada Zagreba. Uz mr. sc. Milana Perkovca na tribinu su i dr. sc. Davor Pavuna i dr. sc. Stipe Kutleša.
(Izvor slike: http://portal.slobodnahrvatska.hr/...)
UVOD
Napisao Marijan Ožanić
.jpg)
Portret Milana Perkovca izradio je njegov kolega, bivšu končarevac Krunomir Dvorski koji sada živi i radi u Kanadi.
(Izvor slike: http://www.science.uwaterloo.ca/...)
O autoru nove mjerne jedinice
Milan Perkovac, rođen 1950. godine u Virovitici, inženjer je elektrotehnike, diplomirao 1972. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, uz Rektorovu nagradu za ukupni uspjeh u studiju, dobivenu od rektora Predraga Vranickog, i ranije iste godine od rektora Ivana Supeka za tzv. Majski rad. Magistrirao je na istom fakultetu Zagrebu 1975. godine, kao jedan od najmlađih magistara (25 godina 3 mjeseca i 10 dana). U Končarevom Elektrotehničkom institutu bavio se područjem regulacije, a 1990. godine bio je rukovoditelj Zavoda za regulaciju. Od 1980.-1990.godine predavao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Nakon stečaja Instituta osnovao je s 21 kolegom privatno poduzeće Drives-Control d.o.o. Sada je predavač za područje tehničkih znanosti, polje elektrotehnika na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Autor je mnogobrojnih članaka s područja elektrotehnike i teorijske fizike. U posljednje vrijeme je u mirovini i surađuje s "College for Information Technologies", Zagreb.
Paralelno s elektrotehnikom stalno se bavi i teoretskom fizikom, a zadnjih nekoliko godina aktivan je na uvođenju nove mjerne jedinice za vrste tvari, 'boscovich', B. Bori se da se uvede osma osnovna mjerna jedinica 'boscovich’, pored već postojećih sedam (m, kg, s, A, K, cd, mol). Nova mjerna jedinica nazvana u čast našeg Ruđera Boškovića, s oznakom B, treba predstavljati fizikalnu veličinu „vrsta tvari“.
mr.sc. Milan Perkovac
(Izvor slike: https://tkojetko.irb.hr/...)
U tekstu o svom životu Milan Perkovac je 2018. godine, pored ostalog, napisao:
„…. teorijski sam odredio i izračunao strukturnu konstantu atoma (s0=8,278691910), te preko nje odredio i vrijednost recipročne konstante fine strukture (2s02=137,073479482) i, ono nezamislivo, izračunao čuveni Planckov h, te pomoću NIST-ovih mjerenja prije nekoliko godina i praktično dokazao da taj h baš i nije neka konstanta, radi čega se nitko nije usudio biti mi mentor… a zatim sam odredio i 14 ostalih fundamentalnih konstanti....“
Iz Monografije, 4d razreda
(Izvor slike: arhiva autora)
Kratko objašnjenje pojma 'vrsta tvari'
Milan Perkovac je ukratko objasnio pojam 'vrste tvari':
„Svaka fizikalna veličina podrazumijeva neku fizikalnu pojavu ili svojstvo prirode - npr. masu, temperaturu, električnu struju, silu, vrijeme, osvijetljenost, električki ili mehanički otpor, pritisak, zračenje, duljinu, volumen ...možemo ih nabrojati na tisuće. Pokazuje se, međutim da se sve one mogu opisati sa samo 7 (sedam) osnovnih fizikalnih veličina koje imaju svoje odabrane mjerne jedinice (m, kg, s, A, K, cd, mol), a sve ostale fizikalne veličine u prirodi nazivaju se izvedene i mogu se opisati samo pomoću tih sedam osnovnih fizikalnih veličina, tj. uz pomoć njihovih 7 mjernih jedinica. To izgleda malo neobično, ali je uistinu tako.
Osnovne fizikalne veličine su:
- Duljina, mjerna jedinica je metar (m)
- Vrijeme, mjerna jedinica je sekunda (s)
- Masa, mjerna jedinica je kilogram (kg)
- Temperatura, mjerna jedinica je kelvin (K)
- Jačina svjetlosti, mjerna jedinica je kandela (cd)
- Jačina električne struje, mjerna jedinica je amper (A)
- Količina tvari, mjerna jedinica je mol (mol)
Sve fizikalne veličine moraju biti mjerljive, i iskazuju se u obliku nekog broja puta (x) mjerna jedinica, s time da se znak (x) najčešće ne prikazuje, npr masa m = 6 kg, ili vrijeme t = 7 s, ili temperatura T= 23 K.
I sada dođemo do biti moje ideje. Ako je tvar fizikalna veličina (a to očito neosporno jeste, pa ima čak i svoju mjernu jedinicu "mol"), onda i sama tvar (kao i svaka druga fizikalna veličina) mora biti mjerljiva.
I tu smo sad u velikom problemu, ako ne udovoljimo prethodnim rečenim principima; naime, kako mjeriti tvar kao fizikalnu veličinu, tj. s kojom jedinicom ju iskazati. A to sve dok tvrdimo da je tvar fizikalna veličina onda moramo moći i učiniti, inače tvar neće biti fizikalna veličina, što je pak, nemoguće.
Da bismo izašli iz tog začaranog kruga "neozlijeđeni", tj. poštivali opće principe koji vrijede za sve fizikalne veličine i zadržali karakter tvari kao fizikalne veličine, predložio sam da se tvar iskaže u obliku tzv. Soddyjevog broja (S) na opći ranije pokazan način, recima za vodik (jedan proton, nema neutrona, i jedan elektron), S=1,000 0001 0000 boscovica (B), ili ugljik, 6 protona, 6 neutrona i 6 elektrona, S=6,0006 0006 0006 B, u skladu s detaljima u rečenom članku i pripadajućom detaljno opisanom formulom.
I tako, izlaz postoji uvođenjem nove osnovne jedinice boscovich, B, samo treba to "prožvakati" i kad se uvjerimo da je to ono sto očekujemo, možemo krenuti s proglašenjem nove, osme, mjerene jedinice boscovich, B“
Najprije sam i s nazivima imao poteškoće. Ovaj 'poredak tvari' činio mi se u početku kao dobar termin, ali sam ga kasnije zamijenio s 'vrsta tvari.“
To znači, kao što se s jedinicom ‘mol’ izražava količina tvari, tako se jedinicom ‘boscovich’, B, može izraziti kvaliteta tvari, dakle, ne samo koliko je prisutno neke tvari – izraženo u jedinici ‘mol’ – već i o kakvoj vrsti tvari se radi – izraženo u jedinici ‘boscovich’, B. Ta jedinica, B, također se može koristiti i za izražavanje drugih fizikalnih veličina.
Milan Perkovac drži predavanje 29. ožujka 2017. godine na javnoj tribini ciklusa Eppur si muove u Knjižnici Grada Zagreba. Uz mr. sc. Milana Perkovca na tribinu su i dr. sc. Davor Pavuna i dr. sc. Stipe Kutleša.
(Izvor slike: http://portal.slobodnahrvatska.hr/...)
O članku
Detaljno objašnjenje 8. mjerne jedinice 'boscovich' prikazano je u članku "Measurement of Type of Substance Based on Protons, Neutrons and Electrons in the Substance". Asian Journal of Physical and Chemical Science, 2456-7779, 4(4), 1-8. 2017.
http://www.sciencedomain.org/....
Povijest recenzija: Ovdje možete pristupiti pregledu povijesti recenzija za ovaj članak:
http://www.sciencedomain.org/...
Prva stranica članka (1/8)
(Izvor slike: http://www.journalrepository.org/...)
Druga stranica članka (2/8)
(Izvor slike: http://www.journalrepository.org/...)
Poznata njemačka izdavačka kuća "Springer"[1], specijalizirana za izdavanje znanstvenih knjiga i časopisa, pripremila je za tisak knjigu s tim člankom o novoj mjernoj jedinici, boscovich, B: https://link.springer.com/...Cite this paper as:
Perkovac M., Kutleša S., Zdenkovic J., Balon B.
(2019) Type of Substance as a New Physical Quantity.
In: Ntalianis K., Croitoru A. (eds) Applied Physics, System Science and Computers II.
APSAC 2017. Lecture Notes in Electrical Engineering, vol 489. Springer, Cham
International Conference on Applied Physics, System Science and Computers
APSAC 2017: Applied Physics, System Science and Computers II pp 47-55 | Cite as
Type of Substance as a New Physical Quantity
Knjiga koju izdaje Springer „Applied Physics, System Science and Computers II: Proceedings of the 2nd International Conference on Applied Physics, System Science and Computers ..“. (Lecture Notes in Electrical Engineering) 1st ed. 2019 Edition.
U toj knjizi će biti objavljen članak Milana Perkoca.
(Izvor slike: https://www.amazon.com/...)
Mjerenje vrste tvari zasnovano na protonima, neutronima i elektronima u tvarima
Autor članka: mr.sci. Milan Perkovac
Ovaj tekst je prijevod članka Milana Perkovca objavljenog 2.veljače 2018. godine u časopisu Asian Journal of Physical and Chemical Sciences, India, (http://www.sciencedomain.org/journal/56).
Sažetak
NAPOMENA
Ova web stranica nije predviđena za znanstvene formule zato će neki dijelovi teksta biti umetnuti kao skenirani dijelovi rukopisa u Wordu pa će to djelomično remetiti ujednačenost izgleda teksta.
Uvod
Tvari, tj. čestice, elementi, atomi, nuklidi i molekule, spojeve i ioni, te živa i neživa materija, imaju desetke milijuna oblika i svojstava. Neke od tvari čekaju tek da budu otkrivene. Tvar se općenito sastoji od atoma.
Do sada sam načinio istraživanja o atomima i njihovom funkcioniranju, jezgri, stabilnosti i svojstvima emisije i apsorpcije zračenja. Posebnu pažnju posvetio sam elektromagnetskoj energiji unutar atoma. Kroz ova istraživanja omogućeno je i objašnjenje i za kvantizaciju stanja u atomima [1, 2]. Našao sam da stabilna stanja u atomu nastaju samo kad se u njemu usklade dva periodička procesa; jednan proces je osciliranje elektromagnetske energije, a drugi proces je rotacijsko kretanje elektrona u promatranom atomu.
Nadalje, utvrdio sam da se elektromagnetska energija u atomu može opisati primjenom prijenosne linije, na primjer Lecherove linije. Na taj način sam otkrio važnu konstantu, čija vrijednost ovisi samo o strukturi i parametrima Lecherove linije i o strukturi i parametrima samog atoma. Zato sam tu konstantu nazvanao strukturna konstanta atoma i označio sa s0. Njezina vrijednost je dobivena [3-9] mjerenjem, tako što je ustanovljeno da je olovo (82Pb) posljednji stabilni element, a bizmut (83Bi) je prvi nestabilni element, te nakon izračuna fazne brzine elektromagnetnog vala u atomu [6]; zatim i na drugi način izračunom iz podataka Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju Ministarstva trgovine SAD-a (NIST), https://www.nist.gov/... (napomena: nakon što otvorite navedeni link, otvorite: Ground States&Ionization Energies; zatim upišite za vodik slovo H u Spectra: nakon toga s tipkom Enter dobijete podatak eV=13.59843449 eV, koji poslije unosa tog iznosa (u jednadžbu (82) iz literature [8]) izračunate rečenu strukturnu konstantu.
Bez obzira na to što je redundantan, B je prikladan da ga se odabere kao mjernu jedinicu fizikalne veličine vrsta tvari.
Iako su prethodni teorijski rezultati impresivni, njihove aplikacije trebaju se raspraviti.
Maksimalna brzina kojom se elektron u atomu može kretati ograničena je brzinom svjetlosti, https://www.britannica.com/....
Tablica 1. Prijedlog osnovnih SI jedinica uz dodatak nove jedinice bošković*, B
Stoga svi elementi periodične tablice moraju biti između nula i Zmax. Ako već namjeravamo mjeriti Soddyjev broj za tvari, tada se mjerna jedinica nameće sljedećom analogijom. Recimo, ako postoje na primjer N jednako udaljenih točaka na bilo kojoj liniji dužine l, tada je udaljenost između dvije susjedne točke jednaka l/N metara, jedinica je dakle metar [m]. Isto tako, ako se u bilo kojem vremenskom intervalu t ravnomjerno pojavljuje N događaja onda je vremenski interval između dva susjedna događaja jednak t/N, jedinica je dakle sekunda [s]. Zapravo, cijelu periodičnu tablicu, tj. 100% svih elemenata, prikažemo brojem 1, koji su u smislu njihove klasifikacije ravnopravni, tada je njihova međusobna "numerička udaljenost" jednaka 1 / Zmax.
Budući da je izbor mjernih jedinica inače proizvoljan, tada tu "numerička udaljenost" odabiremo kao jedinicu za fizikalnu veličinu "tip tvari".
Za sve fizikalne veličine, prikazane u Tablici 1. postoji zajednički način prikazivanja i izražavanja vrijednost tih veličina. Tako svaka od tih fizikalnih veličina ima svoj naziv, simbol i dimenziju, zatim naziv mjerne jedinice i znak mjerne jedinice. Bez izražavanja mjerne nesigurnosti, svaka se fizikalna veličina izražava pomoću vlastitog simbola, brojčane vrijednosti i jedinice. Na primjer, električna struja koja prolazi kroz grijač je I = 4.35 A, gdje je I simbol fizikalne veličine električne struje, 4,35 je brojčana vrijednost te struje izražena u jedinici "amper", A. Recimo, to će zagrijati sobu npr., na termodinamičku temperaturu T = 293,16 K.
Cilj ovog rada je uvođenjem nove mjerne jedinice ustanoviti način prikaza svih tvari u prirodi, jednako onako kako se prikazuje i svaka druga fizikalna veličina.
U tu svrhu uvodi se takav faktor f, koji predstavlja numeričku vrijednost bilo koje tvari, izražen kao funkcija f(p, n, e): S = f(p, n, e) [B], gdje su redom p, n, i e brojevi protona, neutrona i elektrona u dotičnoj tvari. Funkcija f stoga predstavlja brojčanu (numeričku) vrijednost fizikalne veličine vrste tvari izražene u jedinici "boscovich", B.
Metodologija
Opis fizikalnih svojstava tvari
Da bi se postigao cilj ove studije razmatraju se mješoviti koncepti, koji uključuju pojmove nuklearne fizike (izotopi, protoni) i kemije (ioni, molekule i spojevi). Tvar je zapravo prava fizička materija koja predstavlja žive organizme ili nežive stvari. Sljedeće tvari razmatraju se u ovoj studiji:
- Vakuum (to je prostor bez materije, koji nema tvari ili su sve tvari uklonjene),
- Čestica (uključuje elektron, proton, i neutron),
- Element (osnovna tvar koja se ne može dalje pojednostaviti; vodik, kisik, itd.),
- Atom (najmanja jedinica elementa, sa svim svojstvima tog elementa, koja se sastoji od vrlo male i guste središnje jezgre koja sadrži protone i neutrone, oko koje kruže jedan ili više elektrona; atomi ostaju nepodijeljeni u kemijskim reakcijama osim donacije, prihvaćanja ili razmjene valentnih elektrona),
- Nuclid (nuklidi mogu biti izotopni nuklidi s istim atomskim brojem Z; izobarni nuklidi, s istim masenim brojem M; ili izotonični nuklidi s istom razlikom između masenog broja i atomskog broja, M - Z),
- Molekula (njezina svojstva se razlikuju od atoma od kojih je ona sastavljena),
- Spoj (molekula koja sadrži više od jednog elementa) i
- Ion (može biti element, atom, nuklid, molekula ili spoj u kojem ukupni broj elektrona nije jednak ukupnom broju protona, dajući ionu ukupno pozitivni ili negativni električni naboj).
Dakle, tako je određena fizikalnu veličinu vrsta tvari i označena simbolom S u čast engleskog radiokemičara Fredericka Soddyja (1877.-1956.) koji je otkrio izotopne nuklide.
Svojstva fizikalne veličine vrsta tvari opisana su uglavnom sa tri dijela: (1) protonski dio (broj protona u jezgri atoma, Z ili p); (2) neutronski dio (broj neutrona u jezgri atoma, n) i (3) elektronski dio (broj elektrona u atomskoj ljuski, e). Drugi dijelovi su također mogući kada se mora osigurati jedinstvenost oznake, tako da se ne ponove dva ili više identičnih Soddyjevih brojeva, na primjer korištenjem razlikovnog broja označenog ovdje sa D u jednadžbi (1).
Kapacitet fizikalne veličine vrsta tvari
Da bi odredili kapacitet fizikalne veličine (tj. najveći iznos ili broj koji fizikalna veličina može poprimiti), prvo ćemo utvrditi najveći mogući atomski broj u periodičnoj tablici elemenata.
Radi se o činjenici da se nijedan element ne može oblikovati ako se njegov elektron u prvoj orbiti kreće brže od brzine svjetlosti. Bez prve orbite nije moguće oblikovati ostale orbite, pa tako niti sam atom.
Dimenzija i mjerna jedinica fizikalne veličine vrsta tvari
Dimenzija fizikalne veličine vrsta tvari je "jedan"; dakle, to je bezdimenziona veličina. Izbor mjerne jedinice uobičajeno je proizvoljan. Kao što je prethodno opisano, za mjernu jedinicu vrste tvari prikladno je odabrati 1/Zmax. Ova mjerna jedinica predstavlja "numeričku udaljenost" dvaju susjednih atoma u periodičnom sustavu elemenata. Tu mjernu jedinicu, nazvali smo "boscovich", B, u čast je Ruđera Josipa Boškovića[2] koji je bio preteča atomističke znanosti u osamnaestom stoljeću.
Ruđer Josip Bošković ( 1711. – 1787.) Jedan od najvećih znanstvenika svih vremena, preteča atomske fizike.
Portret Ruđera Boškovića izradio je engleski slikar Edge Pine (London 1760.). (Krivulje, naravno, nisu na originalnom portretu.)
(Izvor slike: https://www.youtube.com/...)
Najpoznatije djelo Ruđera Boškovića
(Izvor slike: http://zvjezdarnica.com/...)
Slika 1. Vrsta tvari prikazana je za slučaj svih (danas) poznatih nuklida (sve obojane pozicije, njih 3180 na slici). Soddyjev broj tvari, S, izračunava se pomoću jednadžbe (1), ovisno o broju protona (p, apscisa) i broju neutrona (n), kao i broju elektrona (e), zatim (podijeljen jedinicom "boscovich", B) je unšen kao omjer S/B na mjesto koje odgovara broju neutrona (ordinata). Crne obojane pozicije predstavljaju stabilne nuklide (svi ostale su nestabilni), https://en.wikipedia.org/....
Tablica 2. Soddyjev broj S za nekoliko elemenata, nuklida i spojeva. Svaki element, atom, nuklid, molekula ili spoj, koliko god bio složen, može se obraditi i prikazati Soddyjevim brojem S, ili omjerom f =S / B, kao što je prikazano u ovoj tablici; f =p/100+n/104+e/108+D/1012; , N je broj različitih entiteta (za elemente je uvijek N = 1, a za spojeve, npr., H2S04 , N = 3 (H, S, O), broj identičnih entiteta treba također uzeti u obzir (H´2, O´4); B = 0,0072953572330. (nazivi u tablici nisu prevađani i ostali su na engleskom jeziku)
Rezultati i rasprava
U okviru periodične tablice elemenata s praktičkog gledišta ne očekuje se više od 137 milijuna različitih pozicija fizikalne veličine vrsta tvari. Teorijska ograničenja, međutim, ne postoje. Za različite molekule i spojeve, ovaj broj nije ograničen, ni teorijski niti praktički. Sve pozicije vrste tvari mogu se izračunati pomoću jednadžbe (1), a neki rezultati prikazani su na Slici 1 i u Tablici 2.
Slika 1 prikazuje danas poznate elemente periodične tablice elemenata i njihovih nuklida, dok Tablica 2 sadrži Soddyjeve brojeve za neke elemente, nuklide, molekule i spojeve.
Na taj način, svaka tvar može se ocijeniti i opisati u smislu vrste tvari kao i bilo koja druga mjerljiva fizikalna veličina. Stoga vrsta tvari postaje nova fizikalna veličina s jedinicom boscovich. Za sada je ova jedinica samo prijedlog (vidi tablicu 1).
Zaključak
Budući da se jedinica boscovich ne može izraziti pomoću drugih sedam osnovnih jedinica, predlaže se prihvaćanje osam osnovnih jedinica; tj. m, kg, s, A, K, cd, mol i B.
Zahvale
Zahvaljujem gospođi Srebrenki Ursiću i gospodinu Damiru Vuku, kao i gospodi Stipi Kutleši i Branku Balonu za njihove plodonosne rasprave i savjete koji su doprinijeli kvaliteti ovog radu.
Gospodin Davor Pavuna intenzivno je uključen u potporu projektu i zagovaranju njegove realizacije.
Gospodin Krunomir Dvorski podržao je naš rad sa svojim prijedlog da konceptualno, osim protona i neutrona, Soddyjev broj također obuhvati i elektrone.
Gospođa Dubravka Brandić ljubazno nam je pružila jezikoslovnu potporu.
Hvala gospodinu Josipu Zdenkoviću i tvrtki Schrack Technik d.o.o. za prepoznavanje i podupiranje ove inicijative.
Reference
- Perkovac M. Quantization in classical electrodynamics. Physics Essays. 2002; 15(1):41-60.
- Available:http://connection.ebscohost.com/ c/articles/11163931/quantizationclassicalelectrodynamics
- https://www.researchgate.net/...
- Perkovac M. Absorption and Emission of Radiation by an Atomic Oscillator. Physics Essays. 2003;16(2):162-173. Available: https://scholar.google.hr/...
- Perkovac M. Statistical test of Duane-Hunt's law and comparison with an alternative law. Cornell University Library, arXiv. org, Accessed 28 Oct 2010. Available: https://arxiv.org/...
- Perkovac M. Maxwell's Equations for Nanotechnology. Proceedings of the 35thInternational Convention MIPRO, Opatija, 21-25 May 2012:429-436.
- Perkovac M. Model of an Atom by Analogy with the Transmission Line. Journal of Modern Physics. doi: 4236/jmp.2013.47121, 2013;4:899-903.
- Perkovac M. Determination of the Structural Constant of the Atom. Journal of Applied Mathematics and Physics, DOI:10.4236/jamp.2014.23002, 2014;2:11-21.
- Perkovac M. Maxwell's Equations as the Basis for Model of Atoms. Journal of Applied Mathematics and Physics, DOI: 4236/jamp.2014.25029, 2014;2:235-251.
- Perkovac M. The structural constant of an atom as the basis of some known physical constants. Proceedings of the International Conference on Applied Physics, Simulation and Computers (APSAC 2015, Vienna), 2015;92-102. Available: inase.org/library/2015/vienna/bypaper/APNE/APNE-14.pdf
- Perkovac M. Planck's h and Structural Constant s0. Journal of Modern Physics. https://doi.org/... 2017;8:425-438.
- Perkovac M, Kutleša S, Zdenković J, Balon B. Type of Substance as a New Physical Quantity. Springer International Publishing AG. 2019: (In press).
- Kutleša S. Rudjer Bocovich's Philosophy: KruZak, Zagreb; 2012. Croatian
- Boscovich, R. J. A Theory of Natural Philosophy: The M.I.T. Press, Cambridge, Massachusetts and London, England; 1966.
__________________________________________________________________________________
© 2017 Perkovac; Ovo je članak Otvorenog pristupa (Open Access) koji se distribuira pod uvjetima licence Creative Commons Attribution (http://creativecommons.org/licenses/by/4.0), što omogućuje neograničenu upotrebu, distribuciju i reprodukciju na bilo kojem mediju, pod uvjetom da je izvorni rad ispravno naveden.
Novi članak iz kolovoza 2020. godine, Diskretna fizika
Mr.sc. Milan Perkovac je u kolovozu 2020. godine dobio značajno priznanje. U Hill Publishing Group časopisu "Journal of Applied Mathmatics and Computation, 2020, 4(3), 64-82", 11. kolovoza 2020. godine objavljen mu je članak pod nazivom "Electromagnetic Oscillator Action as an Introduction to Discrete Physics",("Akcija elektromagnetskog oscilatora kao uvod u Diskretnu fiziku").
(Hill Publishing Group je izdavač iz New Yorka, 8825 53rd Ave, Queens, NY 11373, Sjedinjene Američke Države).
Naslovnica časopisa, jedan primjer iz 2017. godine
(Izvor slike: http://www.hillpublisher.com/)
U tom članku je, kao što sam kaže: „rastvorio atom i pokazao kako se na klasičnoj fizici, Maxwellovim jednadžbama, Lecherovoj liniji i teoriji relativnosti, može poput radio-odašiljača i prijemnika, atom tretirati na sličan način, te kako se može odrediti strukturnu konstantu svih atoma, iz nje odrediti Planckovu konstantu. Na osnovu toga se može uvesti jedinica za vrste tvari nazvana 'boscovich', kao osma osnovna jedinica internacionalnog SI sustava jedinica, pa tako dobiti sljedećih osam jedinica: m, kg, s, A, K, cd , mol, B.“
Pokazao je kako dolazi do diskretizacije stanja atoma i tako želi uvesti cijelu novu granu fizike, Diskretnu fiziku, umjesto Kvantne mehanike, koju po Feynmanu nitko ne razumije (vidi: https:doi.org/10.26855/jamc.2020.09.003 )
Milan Perkovac mi je napisao:
„Diskretna fizika je novo polje (u znanosti) koje će potisnuti Kvantnu mehaniku. Znaš da je Feynman govorio kako Kvantnu mehaniku nitko ne razumije. Sada rezultate Kvantne mehanike dobijemo na jasan i razumljiv način. Čak štoviše, otkriva se cijela jedna zona stabilnosti atoma ispod prve razine
(znači u području prema jezgri atoma, a ne u prostoru prema van atoma). Tako se pokazuje da vodikov atom u tom prostoru postaje neutron i tada s protonima gradi jezgre svih ostalih atoma.
Najveću primjenu uskoro bi ovo što govorim moglo imati u jedinici za vrstu tvari, boscovich, B, gdje bi svi proizvodi na svijetu, postojeći i budući, dobili svoj specifični broj boscovich-a, na osnovu kojega ćeš ih moći razlučiti od svih ostalih, u proizvodnji,
pa do razvrstavanja u otpadu prema njihovom bar-kodu.“
Naslov članka
Zanimljivo je kako je došlo do objavljivanja članka.
U današnje vrijeme je pravilo da nakon što uredništvo prihvati članak autor mora časopisu za objavljivanje platiti priličnu svotu novaca, oko 1.200 $. Na taj način časopisi zarađuju lijepe novce objavljujući stručne članke. Međutim, Perkovcu je uredništvo naručilo članak i on za to nije trebao ništa platiti. O tome mi je Milan Perkovac napisao:
„Prije dva i pol mjeseca (21.06.2020) javio mi se gospodin Jim Morrison, iz uredništva uglednog američkog časopisa "Journal of Applied Mathematics and Computation", izdavača Hill Publishing Group, s pozivom da kod njih objavim članak. Napisao je da ih je duboko impresionirao moj članak "Određivanje strukturne konstante atoma" [Determination of the Structural Constant of the Atom, http://dx.doi.org/... ], objavljen u časopisu JAMP (Journal of Applied Mathematics and Physics, 2014, 2, 11-21) početkom 2014-te godine, dakle, tada prije više od šest godina.
Bio sam impresioniran tim pozivom. Ugledna izdavačka kuća pronašla je moj članak napisan prije mog odlaska na konferenciju fizičara u Shanghai, Kina, u proljeće 2014. godine. Konferenciji smo zajedno prisustvovali kolega Branko Balon i ja iz "Prve tehničke škole TESLA“, Zagreb. Gospodin Jim Morrison me je zamolio da mu pošaljem neki moj rad na objavu. Rekao sam mu da trenutno nemam pripremljen niti jedan rad, da bih im rado poslao kad bih ga imao, te da to mogu učiniti tek kasnije. No, pri razgovoru sam se sjetio jednog već recenziranog rada, prihvaćenog za objavljivanje, koji je preko godinu dana čekao na objavu, jer nisam mogao u tom periodu prikupiti 1199 USD. Gospodin Jim Morrison me zamolio da mu pošaljem Sažetak tog neobjavljenog rada. Za nekoliko sati stigla je molba da im pošaljem cijeli članak, a nakon nekoliko sati i odgovor: „Objavit ćemo taj vaš rad besplatno“.
Iznenađen, a i sretan, pohvalio sam se odmah za oskudne financije brižnoj supruzi (oskudne zato jer nam je država 8.12.2003. otuđila 34,8 milijuna kuna iz našeg poduzeću Drives-Control d.o.o. i još nam nisu vratili dugove, dvije godine nakon što su pravomoćno izgubili spor.) Kažem joj veselo: „Zaradio sam 1200 dolara“. Odmah me je prozrela. „Nisi ti ništa zaradio, ti nisi potrošio 1200 dolara“. Bila je, naravno, u pravu.
... No, ipak, sada imamo taj rad u ruci, bez mog plaćanja. Budući da je rad preusmjeren iz jednog u drugi časopis, s drugačijim standardima, urednici su se dosta namučili s mojom pedanterijom da sve bude točno uređeno. Pateći se tako, nekoliko puta su se otvoreno požalili kako se ni s jednim autorom nisu toliko namučili kao sa mnom. Bio sam i sam dosta napet kako će sve to ispasti, pa sam ih odlučio malo smiriti sa šalom, govoreći im kako je normalno da se trebaju dobro potruditi oko toga članka, jer 'ne dobiva se često za pripremu objave rad, koji je možda kandidat za Nobela'. ...
Upalilo je! Poslije su do kraja izdržali sve moje „torture“ oko čistoće članka, i eto vam sada toga rada.“
Nakon toga mi je kolega Perkovac poslao zanimljivu sliku:
„Evo u nastavku slike koja je oduševila uredništvo časopisa „Journal of Applied Mathematics and computation“ i radi čega su me odlučili zamoliti da im pošaljem neki moj rad na objavu. Iz slike se vidi kako je iz Periodičkog sustava elemenata (Mendeljejevljeve tablice) određena strukturna konstanta atoma (s0=8.278691910):“
E-mail poruka kojoj je uredništvo časopisa naručilo članak od Milana Perkovca:
Delivered-To: milan@drivesc.com
Envelope-to: milan@drivesc.com
Date: Sun, 21 Jun 2020 02:47:10 +0800
From: jamc@ngapor.com
Reply-To: mathematics@hillpublisher.com
To: milan@drivesc.com
Subject: Dear Dr. Milan Perkovac, you are invited to download the papers related to Applied Mathematics for free
Hill Publishing Group
CALL FOR PAPER
Journal of Applied Mathematics and Computation
ISSN Print: 2576-0645; ISSN Online: 2576-0653
Dear Dr. Milan Perkovac,
Cordial wishes from Journal of Applied Mathematics and Computation, a professional journal published across the United States by Hill Publishing Group.
"Determination of the Structural Constant of the Atom", has impressed us deeply.
We are very interested in your papers and would like to invite you to contribute a paper for publication in the upcoming issue of our journal. For this upcoming issue, you are welcome to submit Research articles, Review Articles, Short reviews, Commentaries, Opinion piece or case studies, etc.
Currently, we also seek researchers who are interested in becoming our editorial boards or reviewers, if you are willing to join us, please feel free to send us an English version of your latest CV via email.
Await your submission by this weekend.
DESCRIPTION
* Full peer review: All manuscripts submitted to our journals undergo double blind peer review.
* Fast publication: Fast peer review process of papers within approximately one month of submission.
* Low price: Publication Fee Assistance to Authors from Low Income Countries.
Best regards,
Jim Morrison
Editorial Office
Journal of Applied Mathematics and Computation
Hill Publishing Group
Odgovor Milana Perkovca
Dear Jim Morrison,
I very much appreciate and thank you for this letter you sent me yesterday (2020.06.20).
I was especially impressed that you recognized the originality of one of my articles
("Determination of the Structural Constant of the Atom").
Regarding the discovery of structural constant (s0 = 8.278691910), I am now working
intensively, first, on the establishment of Discrete Physics, which I base on classical physics and Maxwell's equations, https://doi.org/...).
I am honored to be invited to work with you.
In these circumstances, you will probably, before me, recognize the ways in which we could achieve this!
Yours sincerely,
Milan Perkovac
Nekoliko stranica iz članka koji ima 19 stranica.
Nekoliko stranica iz članka koji ima 19 stranica ( 64., 69., 78.,81.).
Literatura
- Perkovac, Milan (2014), Determination of the Structural Constant of the Atom, Journal of Applied Mathematics and Physics> 2 No.3, February 2014,
- Perkovac, Milan (2017), Measurement of Type of Substance Based on Protons, Neutrons and Electrons in the Substance". Asian Journal of Physical and Chemical Science, 4(4): 1-8, 2017;
- Perkovac, Milan (2020), Electromagnetic Oscillator Action as an Introduction to Discrete Physics, Journal of Applied Mathematics and Computation, 2020, 4(3), 64-82, New York, USA
VIDEO
Predavanje Milana Perkovca na javnoj tribini ciklusa Eppur si muove u Knjižnici Grada Zagreba. 29. ožujka 2017. godine Uz mr. sc. Milana Perkovca na tribinu su i dr. sc. Davor Pavuna i dr. sc. Stipe Kutleša.
Gostovanje Milana Perkovca u emisiji „Svakodnevica“ na TV Jabuci 6.kolovoza 2018. godine. S Perkovcem razgovara novinarka Tamara Marković.
[1] Springer - Springer Science+Business Media (ili samo Springer)-međunarodni akademski nakladnik iz Njemačke koji izdaje knjige, e-knjige i znanstvene časopise, te uređuje niz znanstvenih baza podataka (SpringerLink, Springer Protocols i SpringerImages). Glavna područja na koja se Springer fokusira su zanost, tehnologija, medicina, ekonomija, transport i arhitektura. Povijest kompanije započinje pod imenom Springer-Verlag 1842. u Berlinu, na čelu s Juliusom Springerom i njegovim sinom Ferdinandom. Kroz narednih 30 godina, Springer je od malene kompanije s četiri radnika postao drugim najvećim akademskim nakladnikom u Njemačkoj. Godine 1964. kompanija širi posao na međunarodnoj razini i otvara urede u New Yorku, a potom i u Tokiju, Parizu, Milanu, Hong Kongu i Delhiju. Godine 1999. kompaniju kupuje medijska korporacija Bertelsmann i od tada nosi naziv BertelsmannSpringer. Četiri godine kasnije britanske investicijske grupe Cinven i Candover preuzimaju BertelsmannSpringer od Bertelsmanna i 2004. spajaju ga s nizozemskom izdavačkom kućom Kluwer Academic Publishers kupljenom od Wolters Kluwera, čime nastaje Springer Science+Business Media. Većinski vlasnici Springera su britanski BC Partners, švedski EQT Partners i singapurski GIC, a glavni uredi nalaze mu se u Berlinu, Heidelbergu, Dordrechtu i New Yorku. Do ranih 2010-ih kompanija je izdala oko 200.000 knjiga i 2900 znanstvenih časopisa. Godine 2015. Springer je ugovorio udruživanje s GvH-ovim izdavačkim kućama Nature (NPG), Palgrave Macmillan i Macmillan Education, stvorivši iste godine Springer Nature, novu izdavačku kompaniju i najvećeg svjetskog akademskog nakladnika.
[2]Ruđer Josip Bošković - (Dubrovnik, 18.svibnja 1711. – Milano, 13.veljače1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof; isusovac. Jedan od najvećih znanstvenika svih vremena, preteča atomske fizike. Školovanje započeo u Dubrovniku u Collegium Ragusinum, a nastavio u isusovačkom zavodu Collegium Romanum u Rimu. Za svećenika se zaredio 1744. i preuzeo katedru matematike do 1760. Godine 1735. počinje proučavati Newtonova djela, a već 1736. godine objavljuje rasprave. Utemeljio je egzaktni znanstveni pristup rješavanju statičkih pitanja u graditeljstvu rješavajući statičke probleme sakralnih i kulturnih objekata (crkava sv. Petra u Rimu i sv. Genoveve u Parizu, katedrale u Milanu i carske knjižnice u Beču). U razdoblju od 1751. do 1782. godine bavio se i hidrotehničkim poslovima. Prilično se rano počeo baviti problemima oblika i veličine Zemlje. Za boravka u Beču završio je i tiskao svoje glasovito djelo Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi (lat. Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virium in natura existentium, 1758.; Umro je od upale pluća u Milanu, gdje je pokopan u crkvi Santa Maria Podone. Cijeloga života Bošković je ostao vezan uz rodni grad za koji je obavljao diplomatske poslove. Po njemu je nazvan i Mjesečev krater Boscovich