19. 05. 2019
PowerPoint prezentacije (5) – Kako rukovoditi poduzećem da raste i razvija se
Dobar menadžment nužan je za uspješno poslovanje poduzeća, neovisno radi li se o privatnom ili državnom poduzeću. U izgradnji našeg novog gospodarstva kroz poduzetništvo, u poduzećima koja rastu i razvijaju se menadžment ima posebno važnu ulogu.
Uvod
U razvoju našeg gospodarstva uloga menadžera koji vode poduzeća izuzetno je velika. Pokazalo se da je za uspjeh poduzeća važniji dobar menadžment nego sama struktura vlasništva. O menadžmentu se toliko govori da izgleda kao da je u vezi s njim sve poznato i ne treba nekih posebnih objašnjenja. Pa, svi znamo što je to menadžment. Menadžment se smatra tekovinom 20. stoljeća, nečim što je nastalo tek razvojem industrije. Međutim, ljudska civilizacija postoji već nekoliko tisuća godina i ljudi su se tijekom svoje povijesti organizirali i proizvodili. Suočavali su se s mnogim problemima i rješavali ih slično kao i mi sada. No, danas su ta rješenja dobila ime i znanstveno objašnjenje.
Otkad su ljudi počeli stvarati skupine da bi postigli ciljeve koje kao pojedinci ne mogu postići, menadžment je bio neophodan radi koordinacije radova pojedinaca. Ljudi su kroz povijest provodili menadžerske aktivnosti i kao seljaci, kao graditelji, kao vojskovođe, kao svećenici, kao ravnatelji škola i kao predsjednici velikih korporacija. Već u Bibliji nalazimo primjere osnova menadžmenta i prve pouke o prijenosu odgovornosti. Kako se društvo počelo pojačano oslanjati na skupni rad, a mnoge su organizirane skupine postale sve veće, zadatak menedžera je postajao sve važniji.
Teorija menadžmenta
Mnogo toga što vidimo u menadžmentu je jednostavno reagiranje na probleme i njihovo rješavanje. Načela menadžmenta nastala su pročuvanjem i gledanjem onoga što se događa, a ne na temelju nekih unaprijed postavljenih teorija. Stoga se znanje o rukovođenju, što se može učiti iz knjiga i u poslovnim školama, zasniva na proučavanju događaja iz povijesti, uz dodatak saznanja o sadašnjosti i na odnosima između raznih fenomena i zakonitosti.
Je li menadžment zanat, vještina, umijeće ili znanost? Menadžment je velikim dijelom umijeće! To znači, činiti stvari u danoj situaciji i biti suočen s realnostima koje u tom trenutku postoje. Menadžeri mogu bolje raditi i djelovati u praksi, ako koriste organizirano znanje o menadžmentu. A organizirano znanje na kojem se zasniva ta praksa možemo nazvati znanošću. Na taj se način praksa i znanost nadopunjuju.
Teorija o menadžmentu temelji se na proučavanju zbivanja u praksi, uz kreiranje pojmova, načela i tehnika. Počecima proučavanja menadžmenta smatraju se radovi F. W. Taylora[1], "oca znanstvenog menadžmenta" (1911.), Franka i Lillian Gilbreth[2] koji su proučavali vrijeme i pokrete rada, te ljudske aspekte rada (1900.), Henryja Fayola[3], "oca moderne teorije operacijskog menadžmenta" (1916.), do suvremenih pisaca kao što su Peter F. Drucker[4], W. Edwards Deming i drugi. Meni su posebno bliski stavovi i knjige Ichaka Adizesa[5] koje se temelje na rastu i razvoju poduzeća.
Tri knjige o menadžmentu
(Izvor slike: arhiva autora)
Što čini dobrog menadžera
Poduzeće je složen sustav, sastavljen od ekonomsko-financijske, organizacijske, tehnološke, informatičke i, dakako, ljudske komponente. Uspješno poduzeće čini uspješnost svih tih komponenata, koje mogu biti djelotvorne ako djeluju zajedno. Menadžer mora razumjeti povezanost svih tih procesa, cjelinu ekonomskih i novčanih tijekova, suvremene trendove u organiziranju, razvoju i funkcioniranju poduzeća, informatizaciji i izgradnji integralnih sustava podrške računala, filozofiju kvalitete i suvremene metode rukovođenja, te osnovne komponente konkurentne sposobnosti proizvoda na tržištu.
Prvi je zadatak top-menadžera da razumije kako da sve funkcije zajedno djeluju. Život i poslovanje poduzeća te problemi s kojima se suočava na tržištu i u suvremenoj proizvodnji nisu jednodimenzionalni. Većina ih je multidisciplinarna, složena od elemenata iz nekoliko stručnih disciplina, i njihovo optimalno rješavanje zahtijeva interdisciplinarni pristup - udruženu primjenu raznovrsnih znanja koja će uvažavati uzajamnu ovisnost utjecaja i pojava.
Menadžment se usmjerava na djelatnosti koje treba provoditi da se ostvare ciljevi organizacije. A da bi menadžer mogao obavljati vrlo složene zadatke on mora posjedovati vrlo široka, ali i vrlo specifična znanja. Menadžment je multidisciplinarna aktivnost koja zahtijeva multidisciplinarna znanja.
Dobrog menadžera čine njegova znanja o menadžerskim funkcijama i funkcijama poduzeća, sposobnost, stil upravljanja, osobine ličnosti i samopouzdanje. On mora znati što kao menadžer mora raditi i kako mora raditi, te znanja o tome kako funkcionira poduzeće, odnosno kako mora funkcionirati poduzeće kojim rukovodi. Ta znanja se mogu steći učenjem u poslovnim školama, te iz knjiga. Međutim to nije dovoljno da bi netko bio uspješan menadžer. On mora imati i nekoliko specifičnih sposobnosti koje ga moraju razlikovati od onih ljudi koji “nisu za menadžere”, koje mu omogućuje da to svoje znanje efikasno upotrijebi.
Rast i razvoj poduzeća
Kada govorimo o znanjima i sposobnostima menadžera u poduzetništvu trebamo uzeti u obzir nužnost stalnog prilagođavanja rastu i razvoju poduzeća. U svima fazama rasta i razvoja javljaju se drugačiji zadaci i drugačiji problemi, što zahtijeva drugačije načine upravljanja. Rast poduzeća može se prikazivati i mjeriti rastom broja radnika, prihoda, tržišta i brojem ponuda i ugovora. Međutim, razvoj je složeniji proces. Ne mjeri se samo brojkama, već stupnjem razvoja organizacije i načina upravljanja, rastom efikasnosti procesa, sposobnošću rješavanja problema, provođenja promjena i razvoja novih proizvoda, te kroz procjenu na kojoj fazi životnog ciklusa se poduzeće nalazi.
Problem nastaje, kada rast poduzeća nije praćen razvojem poduzeća - kada naraslo poduzeće ostaje organizacijski i menadžerski nezrelo. Poduzeće izgleda kao naglo izraslo dijete koje u velikom tijelu ima još uvijek nezrelu i nedoraslu osobu. Da se poduzeću to ne dogodi mora razvoj poduzeća pratiti njegov rast. I što je jako važno poduzetnik i oni koji vode poduzeće moraju se razvijati zajedno s poduzećem. A to se najčešće ne događa. I često dolazimo do situacije da ljudi koji su poduzeće stvorili postaju najveće kočnice u njegovom daljnjem razvoju.
Zato je važno pravilo na kojem se temelji vođenje suvremenih poduzeća, da svaki menadžer mora mnogo i stalno učiti, koristiti najnovije spoznaje da bi mogao biti uspješan takmac na globalnom tržištu.
Seminar-„Kako rukovoditi poduzećem da raste i razvija se i kako rješavati probleme koji kod toga nastaju“
Na temu menadžmenta održao sam niz seminara, a ovdje ću prikazati PowerPoint prezentacije sa seminara održanog u Razvojnoj agenciji -Tehnološkom parku Zagreb, u ulici Dragutina Golika 63, 14.-15. svibnja 2012. godine.
Pozivnica za seminar o menadžmentu
u Tehnološkom parku Zagreb, u Golikovoj ulici 63
(izvor slike: arhiva autora)
Program seminara o menadžmentu
u Tehnološkom parku Zagreb, u Golikovoj ulici 63
(izvor slike: arhiva autora)
Seminar - PowerPoint prezentacije
Seminar ima 9 dijelova. Uz svaki dio je PowerPoint prezentacija. Treba samo kliknuti na prezentaciju, otvoriti će se i tada možete „listati“ slideove prezentacije.
1. Zašto govorimo o poduzetničkom menadžmentu
PowerPoint
2. Što je menadžment
PowerPoint
3. Faze rasta i razvoja – što pokreće, a što koči rast i razvoj poduzeća
PowerPoint
4. Što čini dobrog menadžera
PowerPoint
4A. Menadžerska znanja
PowerPoint
4B. Menadžerske sposobnosti
PowerPoint
4C. Stil upravljanja
PowerPoint
4D. Osobine ličnosti
4E. Samopouzdanje
PowerPoint
5. Kako rješavati probleme koji nastaju tijekom rasta i razvoja poduzeća
PowerPoint
LITERATURA
- Adizes, Ichak (2006), Životni ciklusi tvrtke - kako nastaju, razvijaju se i zašto umiru dobre tvrtke, M.E.P., Zagreb
- Drucker f. Peter,(1961), Praksa rukovođenja, Privreda, Zagreb
- Drucker F. Peter, (1974.), Management-Tasks, Responsibilities, Practices, Harper & Row Publishers, New York, Evaston, San Francisco, London
- Drucker F. Peter, (1981.), Managing in Turbulent Times, Pan Books Ltd., London
- Drucker F. Peter,(1992.), Efikasan direktor, Privredni vjesnik, Zagreb
- Fayol. Henry, (1984.) Revised by Gray Irwin, General and Industrial Management, IEEE Press
- George, Slaude S. Jr., (1972.), The History of Management Thought, Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, New Jersey, USA
- Ožanić, Marijan (1994.), Menedžerski izazov – poslije rata i socijalizma“, Trend i Croman, Zagreb
- Ožanić, Marijan (2006.), Gdje smo i kamo idemo – i još 90 kolumni iz Škole poduzetništva o poduzetništvu, menadžmentu, razvoju i konkurentnosti i društvu“, Tehnološki park Zagreb, Zagreb.
- Ožanić, Marijan (2014.), Mali brod na olujnom moru-priručnik za poduzetnike, 2.izdanje, Profil d.o.o., Zagreb.
[1] Frederick Wislow Taylor, (1856-1915), američki strojarski inženjer koji je nastojao poboljšati efikasnost u industriji i bio je jedan od prvih poslovnih savjetnika. Njegov pokret nazvan je tejlorizam, a čuven je po svojoj knjizi „The Principles of Scientific Management”. (Načela znanstvenog menadžmenta), objavljenoj 1911.
[2] Frank (1868-1924) i Lillian (1878-1972) Gilbreth, bračni par američkih inženjera, znanstvenika. Bili su pioniri u studiju pokreta kod rada i ergonomiji. Smatraju ih utemeljiteljima modernog industrijskog menadžmenta.
[3] Henri Fayol, (1841.-1925.), francuski rudarski inženjer i direktor rudnika koji je razvio opću teoriju poslovnog upravljanja, koja se često naziva fajolizam. Utemeljitelj modernih menadžerskih metoda. On i njegovi kolege suvremenici su F.W.Taylora, ali su tu teoriju razvili potpuno neovisno od njega i njegovog znanstvenog menadžmenta. Definirao je osnovne funkcije menadžmenta – predviđanje i planiranje, organiziranje, naređivanje i koordiniranje.
[4] Peter Ferdinand Drucker, (1909.,Beč-2005,USA), jedan od najčuvenijih “gurua”, profesora, savjetnika i pisaca s područja menadžmenta. Smatra se ocem modernog menadžmenta. Njegovih 39 knjiga prevedeno je na više od trideset jezika. Autor je mnogo menadžerskih koncepata ( kreiranih tijekom svoje karijere od 1940. godine) koje koriste mnoga poduzeća u svijetu i sada u 21. stoljeću. Jedan od njegovih menadžerskih modela je i „upravljanje uz pomoć ciljeva“ ( MBO, management by objectives). On je iskovao i termin „radnik znanja“ i predviđao je da će produktivnost radnika znanja biti sljedeća nova granica menadžmenta. U svojim knjigama je previdio glavne razvojne pravce kraja dvadesetog stoljeća - privatizaciju i decentralizaciju, važnost marketinga, gospodarski uspon Japana, važnost informatičkih tehnologija i potrebe cjeloživotnog učenja.
[5] Ichak Kalderon Adizes, (1937.,Skopje), dr., pisac, predavač, osnivač i direktor Adizes Institute, Santa Barbara, California, tvorac metode koji nosi njegovo ime i renomirani savjetnik menadžmenta poduzeća i vlada širom svijeta. Poznat je po svom jedinstvenom pristupu upravljanju organizacijskim promjenama. Autor je velikog broja knjiga o menadžmentu.