Napustio nas je prof.dr.sc. Zvonko Benčić, 21.rujna 2021.godine

U utorak, 21. rujna 2021. godine umro je prof.dr.sc. Zvonko Benčić, sveučilišni profesor, znanstvenik, inženjer, končarevac, pisac, istraživač, nakladnik, više od svega dobar i plemenit čovjek, u 82. godini života.


 0X33-BENČIĆ-2_1

Prof. dr. sc. Zvonko Benčić, u kafiću na FER-u, 17.6.2020. godine.

(Izvor slike: arhiva autora)

Iznenada, neočekivano, u utorak, 21. rujna 2021. godine umro je prof.dr.sc. Zvonko Benčić. Otišao je nenadano, dok je bio u velikom poslu pripreme 10.simpozija „Povijest filozofije i tehnike“, PIFT-2021. Njegov prijatelj profesor emeritus Igor Čatić mi je poslao mail i napisao:

        „U ponedjeljak mi je prof. Z. Benčić napisao da mu je važniji zbornik PIFT-a od izlaganja. U utorak sam mu odgovorio da je meni važnije predavanje od teksta. Uvečer, u 19 sati nazvala me njegova kćerka i javila tužnu vijest. Otišao je jedan dragi čovjek.“

Svi koji smo ga poznavali osjećamo veliku bol i prazninu koja je nastala odlaskom jednog velikog i dobrog čovjeka.

Meni je drago da sam napisao i na svom portalu objavio dva velika teksta o profesoru Benčiću, jedan tekst  „Zvonko Benčić − znanstveni put kroz 'Mravlju zemlju' učinske elektronike“, o njegovom životu i radu, objavio sam 14.7.2017.godine, a drugi tekst o aktivnostima kojima se bavio nakon odlaska u mirovinu 2010.godine objavio sam 15.12.2020.

Vjerujem da je tekst o životu profesora Benčića značajan doprinos našoj industrijskoj i znanstvenoj povijesti i govori o jednom vrijednom, bogatom i zanimljivom životu.

Njegov život, od rođenja 23. travnja 1940. godine u Senju do smrti 21.rujna 2021.godine u Zagrebu, bio je zanimljiv, bogat događajima, radom, učenjem, stručnim i znanstvenim rezultatima u Končaru i na Fakultetu u vremenu do mirovine, a nakon mirovine bio je i dalje nevjerojatno aktivan, radio je jako mnogo i bio je jedan od najaktivnijih umirovljenika koje znam.

U razdoblju od 1962. do 1994.godine radio je na Elektrotehničkom institutu Rade Končar u Zagrebu, a od 1994. do 2011.godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Za znanstvenog asistenta izabran je 1978., a za redovitoga profesora u trajnom zvanju 2002. godine. Prof. dr. sc. Zvonko Benčić držao je nastavu iz područja učinske elektronike na više fakulteta i tehničkih viših škola. Sudjelovao je na mnogim znanstvenim projektima, kao i projektima za potrebe gospodarstva. Pod njegovim vodstvom razvijeno je i izrađeno više od 800 prototipova uređaja učinske elektronike. Autor je osam skripti te autor/suautor više od 60 znanstvenih radova. Napisao je oko 50 eseja iz područja tehnike i hrvatskoga jezika.

Bio je znanstvenik, pisac i poduzetnik. Godišnje je napisao, uredio, preveo i objavio nekoliko vrlo zanimljivih i vrijednih knjiga iz područja znanosti, tehnike, povijesti tehnike te životopise značajnih osoba iz naše povijesti. Veliki broj tih knjiga bile su rezultat ozbiljnog, dugogodišnjeg istraživanja. Svoje knjige je izdavao u svojim  poduzećima, najprije u poduzeću Graphis d.o.o, a nakon toga u poduzeću Kiklos-krug knjige d.o.o.,

Rekao mi je da je već prestao brojati izdane knjige, ali misli da bi moglo biti oko 120 knjiga. Dio tih knjiga je napisao, dio preveo, a dio uredio u svojstvu urednika. Uredio je ili napisao te izdao oko 1500 stranica godišnje. Znači, u zadnjih 30 godina je uredio i objavio oko 50.000 stranica.

 0X34.-2-KNJIGE

Nekoliko knjiga u izdanju KIKLOS-a

(Izvor slike: https://www.knjizara-dominovic.hr/...)

Deset knjiga dobilo je Strossmayerovu nagradu ili za najuspješnije znanstveno djelo ili za izdavački poduhvat.

 0X35-2-KNJIGE

Knjige koje su dobile „Strossmayerovu nagradu za najuspješnija znanstvena djela na hrvatskom jeziku za tehničke znanosti“

(Izvor slike: http://www.graphis.hr/...)

Napisao je više knjiga, onu prvu knjigu o učinskim poluvodičkim komponentama objavio je 1978. godine, knjigu „Na rubnici moje učinske elektronike“ objavio je 2018. godine, a „Monografiju o profesoru Švarcu“ je objavio nedavno, a uz to je napisao i objavio  desetak skripti i materijala za studente na fakultetu,

Preveo je mnogo knjiga. Na primjer, preveo je prije mirovine prvi i drugi dio knjige Johna G. Kassakiana, Armenca,  profesora na MIT-u. To je napravio za studente.

Posebno su mi zanimljive knjige kojima je iz zaborava izvukao orguljaša, matematičara i fizičara Franju Dugana (1874.-1948), a  radio je i na trećoj knjizi o Duganu. U knjizi „Glazbena akustika“  Dugan je povezao matematiku, fiziku, akustiku i glazbu. Kod akustičke analize išao tako daleko da je rješavao i parcijalne jednadžbe kod širenja zvuka. Orgulje je Franjo Dugan  počeo svirati u crkvi  Uznesenja Blažene djevice Marije u Zajezdi kao mali dečko od 6 godina. Zajezda je malo mjesto u sastavu općine Budinščina, u Hrvatskom zagorju. U lipnju 2020.godine na inicijativu profesora Benčića postavljena je spomen ploča u župnoj crkvi u Zajezdi posvećena Franji Duganu.

0X36.-2-Dugan_spomen ploča

Spomenploča postavljena u lipnju 2020. godine na župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zajezdi.

(izvor slike: arhiva Zvonka Benčića)

Mnogo projekata na kojima je radio profesor Benčić, nažalost, ostalo je nedovršeno ili u rukopisu.

Zadnjih 6 godina radio je na knjizi o profesoru Miroslavu Plohlu koji je zajedno s dr. Josipom Lončarom 1926. godine na Tehničkom fakultetu u Zagrebu osnovao studij elektrotehnike. Dok je profesor Lončar jako poznat, o profesoru Plohlu se malo zna. To su dvije veličine, ali i dvije krajnosti na našem fakultetu. Lončar je bio kabinetski radnik, a Plohl  je bio veliki praktičar. Knjiga je već narasla na 500-600 stranica.

Profesor Benčić je istraživao i smrt profesora Plohla  koji je poginuo na povratku sa službenog puta u vezi izgradnje hidroelektrane Novi Vinodol. Ne zna se kako je došlo do nesreće. Planirao je na  mjestu nesreće podignuti spomen ploču.

U rukopisu, pripremljena za tiskanje ostala je knjiga prof.dr.sc. Darka Veljana „Veličanstvena matematika“. To je 250 eseja o prijelomnicama u matematici.

Krajem 2020. završio je prijevod knjige Karla Ludwiga von Bertalanffyja (1901- 1972). o općoj teoriji sustava. Bertalanffy je postavio jednadžbe stanja bioloških sustava, a te jednadžbe vrijede i u tehnici. Pred desetak godina prof. Benčić ih je primijenio za analizu pretvaračkih sklopova. Vjerovao je da će naći financijera za taj projekt.

U vrijeme, kada sam na HKR-u (Hrvatskom katoličkom radiju) vodio emisiju „ARGUMENTI“ o poduzetništvu, 16.travnja 2013. gosti su mi bili sveučilišni profesori prof.dr.sc. Zvonko Benčić i prof.dr.sc. Igor Čatić. Razgovarali smo o tome koliko je naša znanost povezana s gospodarstvom i može li znanost doprinijeti izlasku Hrvatske iz krize. Razgovarali smo i o potrebi za reindustrijalizacijom i o „Bolonjskom procesu“ na Sveučilištu koji je otišao u krivom smjeru i drugim zanimljivim temama. Slušali smo orguljaški glazbu u izvedbi Franje Dugana po izboru profesora Benčića i Counta Basiea po izboru profesora Čatića.

 0X37-NA HKR-u

Profesori Zvonko Benčić i Igor Čatić prije početka emisije „ARGUMENTI“ na HKR-u 16.travnja 2013.

(izvor slike: arhiva autora)

Profesor Benčića bio  je jedan od onih za koje bismo mogli reći – znanstvenik starog kova, stare škole, pripadnik stare garde u najboljem smislu te riječi, kakvih ima sve manje.

Bio je vrhunski stručnjak i znanstvenik, povezan s gospodarstvom, s praksom, s realnim svijetom, koji je radio u gospodarstvu, stekao veliko iskustvo i prenosio ga na mlade i stalno je održavao vezu između teorije i prakse.  Bio je intelektualac kakvih gotovo više nema. On nije bio  „čovjek jedne knjige“, koji osim svoje specijalizacije ne zna ništa drugo, već je bio čovjek širokog, multidisciplinarnog obrazovanja i interesa, od tehnike, filozofije,  povijesti, kulture, jezikoslovlja do glazbe.

Mnogi suradnici profesora Benčića, a posebno oni koji ga znaju kroz niz godina uvijek ističu njegovu osnovnu crtu – on je dobar čovjek, hrabar, pošten i plemenit. I to se osjećalo u njegovu odnosu prema drugima, prema mladima, prema početnicima u znanosti, prema studentima, prema kolegama znanstvenicima, svojoj okolini, prema svojim najbližima, svojoj obitelji.

Profesor Benčić je volio posao koji je radio, uživao u istraživanju, u otkrivanju novih podataka iz hrvatske tehničke povijesti, nije mu bilo teško prevesti značajna znanstvena djela, jer je to najbolji način da se shvati i razumije složena stručna problematika, za posebna poglavlja angažirao je timove vrhunskih stručnjaka i rezultat takvog rada su vrijedne znanstvene knjige.

Sa simpozijem Povijest i filozofija tehnike profesor Benčić počeo je 2012. godine, najprije u okviru EDZ-a (Elektrotehničko društvo Zagreb). Glavna ideja simpozija je prema riječima profesora Benčića da se na osnovi promišljanja prošlosti promišlja budućnost i da se zapiše prošlost. Prošlost se proučava radi budućnosti da se vidi kako se razvijala tehnička misao.

Zadnjih nekoliko simpozija bilo je organizirano u okviru društva HRO CIGRÉ, a FER (Fakultet elektrotehnike i računarstva) pomaže, daje prostor, zakusku, infrastrukturu. Sada je PIFT narastao, pristiže do 50 radova za svaki simpozij. S ovogodišnjim desetim simpozijem bit će objavljena 175 rada na ukupno 3450 stranica.

Smrt ga je zatekla dok je završavao uređivanje Zbornika s prošlogodišnjeg simpozija PIFT-2020, knjigu  s više od 1000 stranica, a uz to je završavao priprema za ovogodišnji PIFT 2021. koji se trebao održati od 23.-25. studenoga 2021.godine na FER-u.

Ispraćaj prof.dr.sc. Zvonka Benčića bio je 24. rujna 2021.godine na groblju Mirogoj u Zagrebu.

Uz katolički obred lijepim riječima su se od profesora Benčića oprostili svećenik iz njegove župe, končarevac dr.sc. Ivan Bahun i jedan kolega iz Elektrotehničkog društva Zagreb.

 0X37.-BENČIĆ-1

0X38.-BENČIĆ-2

0X38-BENČIĆ-3

0X39-BENČIĆ-4

Sa ispraćaja prof.dr.sc. Zvonka Benčića, 24.9.2021. godine.

(Izvor slike: arhiva autora)

Počivaj u miru Božjem dragi profesore Zvonko.

 

LITERATURA

 

  1. http://www.sveopoduzetnistvu.com/...
  2. http://www.sveopoduzetnistvu.com/...

 



Komentari

  • Drago Ban

    31. 10. 2022

    Hvala kolegi i prijatelju M. Ožaniću na na primjerenom članku o pokojnom profesoru Zvonku Benčiću.Ja bih samo dodao da je bio vrlo skroman, nikada se nije hvalio,nije bio lovac na mnogobrojne nagrade a zaslužio je mnoge. Mišljenja sam da bi mu se posmrtno trebalo dodijeliti primjerenu nagradu za golemi doprinos u elektroinženjerskoj i izdavačkoj djelatnosti.

  • Igor Čatić

    18. 10. 2021

    Ostavio nas je Profesor starog kova. Najprije je stekao iskustvo u praksi a zatim postao vrlo uspješni sveučilišni nastavnik, znanstvenik i posebno zaljubljenik u izdavanje knjiga. Hvala Autoru ovog teksta što je to napuštanje naše svakodnevice jednog velikog čovjeka tako lijepo prikazao.

Komentiraj