25. 03. 2025
Josip Mikulec, veliki pustolov iz malog zagorskog sela (1. dio)
Hrvatska je oduvijek imala mnogo svjetskih putnika, od Dragutina Lermana, braće Seljan do Mate Šimunovića i Željka Malnara. Među njima je Josip Franc Mikulec iz Krušljevog sela kraj Oroslavja vjerojatno najoriginalniji i najčudniji. Dok je većina ostalih polako završila u povijesnim arhivama o Josipu Mikulcu počelo se sve više govoriti. Nedavno je dobio spomenik, a američka TV stanica je o njemu krajem 2024. emitirala svoj prilog.
Tekst sam podijelio u dva dijela. Prvi dio opisuje ponovno otkrivanje Josipa Mikulca u zadnjih 20 godina, a drugi dio će se baviti njegovim životom i putovanjima.
Josip Mikulec sa svojom knjigom potpisa 1929. godine. Ne zna se gdje je snimljeno.
(Izvor slike: Joseph Mikulec Hrvatski svjetski putnik u nijemom filmu 1922.)
Uvod
„Znate li tko je Josip Mikulec i zašto je bio poznat u svijetu?“ pitao me pred više od deset godina prof.dr. Darko Žubrinić, u to vrijeme redovni profesor matematike na FER-u. Profesor Žubrinić, osim što je jedan od naših vodećih matematičara, čovjek je široke kulture i širokog područja zanimanja, veliki je poznavatelj hrvatske glagoljice i života Nikole Tesle, neumoran planinar i posebno angažiran u pronalaženju i objavljivanju podataka o značajnim, poznatim i nepoznatim Hrvatima, od znanstvenika do pustolova. Sve te tekstove objavljuje na portalima www.croatianhistory.net i www.croatia.org.
Urednici portala www.croatia.org su Nenad N. Bach, poznati hrvatski glazbenik koji živi i radi u New Yorku i prof.dr. Darko žubrinić.
Nenad N. Bach, lijevo i Darko Žubrinić, desno
Naravno, nisam znao, jer se o Josipu Mikulcu u to vrijeme nije ništa znalo, iako je za vrijeme svog života bio svjetski poznati „globetrotter[1]“, „neumorni pješak kuglom zamaljskom“.
Josip Mikulec, zvali su ga Joža Putnik, rođen je 15. siječnja 1878. godine u Krušljevom selu, kraj Oroslavja u Hrvatskom zagorju, a kad je navršio 23 godine, 1901. krenuo je pješice na put oko svijeta. Financirao se prodajom razglednica sa svojom slikom. A uz to je 1925. godine prodao prvu knjigu u kojoj je skupljao potpise.
Razglednica koje je Mikulec prodavao.
(Izvor slike: lijevo- Joža iz Zagorja je bio prvi influencer, prije 100 godina je pješačio po svijetu i stvorio ovu knjigu)
desno: : Joseph Mikulec Hrvatski svjetski putnik u nijemom filmu 1922.
Mikulec je proputovao stotine tisuća kilometara, preko svih kontinenata, osim Antarktika, susreo desetke tisuća ljudi koji su stavili svoj potpis i neku poruku u ogromnu knjigu koju je nosio na ramenu. U knjizi se nalaze zapisi na 23 jezika.
Njegova knjiga nije bila samo knjiga autograma. Bilo je to mnogo više. Tražio je ne potpis, već osobu. Želio se sresti licem u lice s tom osobom. Nitko nije mogao dati autogram ili poruku ako ga Mikulec nije osobno upoznao,. od svjetskih vođa do lokalnih trgovaca, od Theodorea Roosevelta do prodavača osiguranja u nekom malom mjestu.
Vrlo malo tih autograma bili su jednostavni potpisi; većina su bile potpisane bilješke, a mnoga čak i dulja pisma napisana izravno u knjizi. Mikulec je volio i službene marke i pečate. Od službenika koje je posjećivao dobivao je pečate njihovih naroda, država, gradova; plus marke tvrtki koje su ih koristile i još mnogo toga.
U prvoj knjizi koja je u vlasništvu Raab Collection su potpisi od šest američkih predsjednika, dva monarha i premijera Velike Britanije, predsjednika Kine, čelnika Japana, Australije, Indije, Singapura, premijera Kanade, od Thomasa Edisona, Andrewa Carnegiea, Enrica Carusoa, Nikole Tesle i mnogih drugih.
Potpisali su mu se, tako, šestorica američkih predsjednika i prve dame: Theodore Roosevelt i Edith Kermit Roosevelt, William H. Taft, Woodrow Wilson i Edith Bolling Wilson, Warren Harding, Calvin Coolidge i Herbert Hoover.
Do rujna 1923. godine, kada o skupljaču potpisa piše New York Times, u njegovu su se tada već ogromnu knjigu potpisali gradonačelnik John F. Hylan, američki predsjednici, zatim britanski premijer David Lloyd George, japanski admiral Togo, američki financijer John Pierpont Morgan, britanski političar Lord Curzon koji je bio vicekralj Indije i mnogi drugi.
Od 1924. do 1933. godine u drugu knjigu su mu se upisivali, u Hrvatskoj, odnosno Zagrebu, Stjepan Radić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke, gradonačelnik Zagreba Vjekoslav Heinzel te brojni drugi gradonačelnici i načelnici hrvatskih gradova kroz koje je prolazio. Mogu se naći upisi brojnih hrvatskih iseljeničkih društava i klubova, naljepnice i logotipe tvornica Telefunken, Philips, Shell, Zagrebačkog zbora te njegova direktora, tvornice Union te razni pečati obrtnika, banaka i štedionica.
U knjizi je i karikatura i potpis njemačkog boksača Maxa Schmelinga, potpis Benita Mussolinija, potpisi glumaca Metropolitan Opera House u New Yorku.
Posebno je zanimljiv upis direktora Kraljevske direkcije šuma u Vinkovcima koji je napisao:
"Poželjno bi bilo, da naš Historički muzej u Zagrebu bezuvjetno ovu knjigu preuzme i sačuva kao dokument energije i ustrajnosti jednog našeg čovjeka i zbirku vlastoručnih potpisa znamenitih ljudi. U toj želji potpisujem, direktor Marko Šefetić, Vinkovci, 8. ožujka 1927."
Susreo se s Theodoreom Rooseveltom 4 puta, s Warrenom G. Hardingom dva puta i s još 4 predsjednika. Živio je kao domorodac u brazilskoj prašumi, bio je u Johannesburgu zbog Burskog rata, bio je napadnut od strane Indijanaca u Yumi u Arizoni, nekoliko puta mu je prijetila smrt i usput je upoznao nevjerojatne ljude.
Posjetio je najmanje 50 zemalja. U Europi, Englesku, Škotsku, Dansku, Švedsku, Belgiju, Italiju, Njemačku, Čehoslovačku, Nizozemsku, Jugoslaviju, Francusku, Poljsku, Irsku i Švicarsku. U Aziji, Japan, Kinu, Koreju, Singapur, Palestinu, Burmu, Indiju i Filipine. U Americi, Sjedinjene Države, Kanadu, Meksiko, Brazil, Kubu, Urugvaj, Argentinu i Kostariku. Australiju i Novi Zeland. U Africi, Egipat. Uz te, još i mnoge druge zemlje.
Identificirana su najmanje 23 jezika upisana u knjigu: engleski, francuski, talijanski, jidiš, arapski, hrvatski, srpski, poljski, španjolski, armenski, hindski, kineski, japanski, ruski, danski, švedski, ukrajinski, grčki, norveški, mađarski, perzijski, sijamski, portugalski i litavski.
Na kraju, knjiga je bila toliko teška da se mogla gurati samo u prilagođenim kolicima koja su manje-više nalikovala dječjim kolicima.
Posljednja skupina potpisa prve knjige je sakupljena sredinom 1924., preciznije, zadnji potpis je unesen 27.5.1924.
Ideju da na svojim putovanjima skuplja potpise dobio je na jednom putovanju u Italiju. Tamo je vidio mladića koji je nosio knjigu autograma pa se sjetio da bi i on sam mogao dokumentirati svoje putovanje takvom knjigom. To je i učinio i počeo skupljati potpise i pisma od ljudi koje je upoznao, kojima su potvrđivali njegov posjet.
Prva knjiga ima velike stranice 27.94 x 40.64 cm, a knjiga je debela 25.4 cm. Prepune je rukopisa s obje strane svake stranice. Pričaju priču o jedinstvenom poduhvatu, sadrže informacije od velikih i malih ljudi koji se izražavaju ponekad opširno i prikazuju svijet u Mikulcovom trenutku temeljitije i uvjerljivije od bilo koje povijesne knjige.
Ništa slično nikada nije došlo na tržište. Smatralo se da su knjige izgubljene gotovo cijelo stoljeće.
Mikulec je mnoga svoja iskustva opisao i u svojoj drugoj knjizi iz 1924. godine.
Njegova putovanja imaju dva dijela, a stanka je bila nužna zbog izbijanja Prvog svjetskog rata
Unazad oko stotinu godina američke, a i mnoge druge novine pisale su o mladom i veoma hrabrom, hrvatskom pustolovu Joži Mikulcu, koji se uputio pješice za pet godina obići kuglu zemaljsku.
(Izvor slike: Bilješke o Hrvatima u Americi | Ante Čuvalo)
Mikulec je postao poznat, njegovo putovanje proslavile su četiri priče New York Timesa, izvješća stotina lokalnih novina. Godine 1922. Pathe-velika filmska produkcijska kuća - predstavila je njega, njegova putovanja i autograme u nijemom filmu koji je u filmskom žurnalu prikazanom u gotovo svakom kinu u Sjedinjenim Državama.
U svom Dnevniku Mikulec je sakupio oko 800 izrezaka iz novina koje su pisale o njemu.
Izresci iz novina koje su pisale o Josipu Mikulcu. On ih je lijepio u svom Dnevniku (memoarima).
(Izvor slike: Snimak zaslona na kojem su skenirane stranice njegove knjige putopisa)
„Putovao je širom kugle zemaljske 28 godina, najviše pješice, prešao više od 300.000 kilometara, istrošio četrdeset i četiri para cipela, prema vlastito iskazu, naučio je veliki broj jezika, negdje spominje čak osam, bio tema ranih nijemih filmova, kročio nogom na svaki naseljivi kontinent, susreo se s desecima tisuća ljudi. Konačni broj potpisanih bilješki u njegovoj knjizi je više od 60.000", navodi kolekcionarska kuća The Raab Collection iz New Yorka, zadnja vlasnica knjige Mikulčevih potpisa.
Proslavio se prikupljanjem autograma koje su razni svjetski uglednici upisivali u ogromnu, 26 kilograma tešku knjižurinu, što ju je stalno nosio sa sobom. Knjigu je nosio na ramenu ili vozio na kolicima. Potpisima je ispunio 3 ogromne knjige.
Prvu je, prema zapisu na zadnjoj stranici knjige, prodao 28.5.1924., jednom američkom kolekcionaru, Zadnji potpis je u knjigu unesen 27.5.1924. godine.
U drugu je počeo skupljati potpise u kolovozu 1924.
Treća knjiga je završila u požaru. Može se naći informacija da je Mikulec išao spašavati knjigu, ali ne piše je li u tome uspio ili je ona izgorjela.
"Nemam adresu", govorio bi. "Proveo sam sinoć u Newarku. Ne znam gdje ću."
„Ne činim to za lovu, činim to za slavu,“ napisao je Mikulec u jednoj od knjiga.
Joseph (Josip) Mikulec sa svojom knjigom potpisa.
(Izvor slike: Joseph Mikulec Hrvatski svjetski putnik u nijemom filmu 1922.)
Putovao je pješice, na tovarnoj mazgi, rikši, kolicima, čamcima, brodu i na kraju u svom automobilu Ford koji je kupio. Vijesti o njegovom dolasku u ovaj ili onaj grad ili posljednju luku, prethodile su mu.
"Sprijateljim se s kapetanima brodova i oni šalju poruku naprijed u luku. Kad stignem tamo, novinari i ljudi filma već me čekaju," rekao je Josip Mikulec.
Josip Mikulec je mnogo naučio putujući po svijetu, ali je i druge narode učio o hrvatskoj kulturi. U knjigama je zapisano da je svirao hrvatske pjesme djeci po školama.
Neka tvornica deterdženata (zasad nepoznata) ponudila mu je veliki novac da ih na tom svom putu po svijetu reklamira. No kako je poznato iz njegovih zapisa, on je taj novac odbio jer je bio uvjeren da ‘praški djeluju štetno jer zatvaraju pore’.
A o čistoći na tom svom putu, tijekom kojeg je ‘potrošio’ desetke pari cipela, puno je vodio brigu. Pisao je da je čistoća prvi uvjet zdravlja. Čarape je mijenjao svaki dan. Dok je jedne imao na nogama, druge oprane bi nosio na leđima da mu se posuše. Govorio je da noge ne smije prati u vrućoj vodi jer ih to čini nježnima. Savjetovao je pranje samo mokrim ručnikom, a drugim suhim ih dobro obrisati.
U članku objavljenom u tjedniku Svijet u lipnju 1926. godine piše:
„Naš veseli zemljak kaže da ga drži na životu vedro raspoloženje, a to dolazi od zadovoljstva i slobode. On ne štedi novac, što dobije to i potroši.
Tjelovježba mu je ugodna, zdrava, a čistoću ljubi nada svega. On je uvijek zdrav. Putovanje je težak rad pa uvijek za vrijeme odmora pjeva uz tamburicu pjesme koje je naučio kao dječak u svojoj domovini. Mikulec govori više jezika: francuski, engleski, njemački, talijanski, nešto .japanski i gotovo sve slavenske jezike.
Za njega su najljepše žene Sicilijanke, a najbolji i najgostoljubiviji narod japanski.
Knjigu koja ima historijsku vrijednost misli prodati, iako ga mi nagovaramo da je ostavi jednom našem muzeju.
Nakon putovanja od punih 25 godina vratio se u domovinu. Posjetit će i svoje radno mjesto Krušljevo selo, da vidi svoju braću i svoje suseljane kojima želi o utiscima s puta održati nekoliko predavanja.“
Umro je 8.5.1933.
Josip Mikulec, Joža Putnik umro je 8. svibnja 1933. od tuberkuloze u Genovi u 55. godini života. Pokopan je pod imenom Joseph Frank Mikulec na gradskom groblju Cimitero Monumentale di Staglieno. U smrtnom listu se navodi da je za života od imetka posjedovao samo knjigu. Tu knjigu tešku 25 kilograma koja ima 1244 ispunjene stranice otkupila je obitelj Mikulec 1933. u Genovi nakon njegove smrti, a od njih ju je kupio Hrvatski povijesni muzej 2023. godine. Prvu knjigu koju je Mikulec ispunio potpisima (ima 2896 stranica i teži 26 kilograma) planira Grad Oroslavja otkupiti od američkog kolekcionara Nathana Raaba iz New Yorka. Kod njega su i memoari. Zadnje što je u njih napisao bilo je „to be continued“.
Nažalost, nije se nastavilo jer ga je smrt spriječila.
Veliki dio ovih podataka našao sam na mrežnoj stranici na kojoj se prodaje prva knjiga potpisa Josipa Mikulca.
Na raznim mjestima sam našao i različite podatke pa će budući istraživači sve to jednom trebati uskladiti.
Potpis Theodora Roosevelta.
Josip Mikulec se tri puta susreo s američkim predsjednikom Theodorom Rooseveltom.
(Izvor slike: Joseph Mikulec Hrvatski svjetski putnik u nijemom filmu 1922.)
Život Josipa Mikulca, njegovo pješačenje oko zemaljske kugle, skupljanje potpisa i susreti s najuglednijim ljudima njegovog doba su stvarno fascinantni. Mnogo podataka o njegovom životu se zna, ali još ima mnogo pitanja koja traže odgovore da se popune podaci u njegovom životopisu. Sve to zahtijeva jedno ozbiljno znanstveno istraživanje i nadam se da će se uskoro pojaviti neki istraživač koji će htjeti na toj temi doktorirati. I da će netko napisati knjigu o Josipu Mikulcu, jer on to uistinu zaslužuje.
Walter H. Newton, tajnik predsjednika Hoovera potpisuje se u knjigu, 6. prosinca 1929.
(Izvor slike: Joseph Mikulec Hrvatski svjetski putnik u nijemom filmu 1922.)
Obnovljeno zanimanje za Josipa Mikulca
Josip Mikulec umro je u Genovi, u Italiji, 8. svibnja 1933.. Nakon smrti polako je tonuo u zaborav i u zadnjih gotovo 100 godina bio je zaboravljen. Međutim, početkom 21. stoljeća veliki broj ljudi i događaja potaknuo je ponovno zanimanje za tog našeg velikog putnika. A zadnjih nekoliko godina mladi gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić s mnogo entuzijazma i energije radi na tome da Josip Mikulec postane poznati turistički brend Oroslavja.
2006. - Novi početak prodaje knjige u SAD
Josip Mikulec je svoja putovanja financirao prodajom razglednica sa svojim likom, a onda je 28.5.1924., kao što piše na zadnjoj stranici knjige, svoju prvu knjigu potpisa prodao Samuelu Robinsonu kolekcionaru iz USA. Ta knjiga je uz njegove memoare (dnevnik, memory) sada u vlasništvu Raab Colection iz New Yorka
Kada se Mikulec krajem 1923. godine vratio u New York, posjetio je tvrtku Rosenbach, trgovinu rijetkih knjiga kako bi unovčio dragocjene autograme, navodi povjesničar dr. Ante Čuvalo.
"Glavni mu je razlog za prodaju bio umor od nosanja te velike knjižurine. Zanimljivo je da ga je u trgovinu pratio novinar New York Timesa, koji opisuje Jožu i njegovo podrijetlo. Mikulec je tražio 10.000 dolara za knjigu, a vlasnik dr. Rosenbach je prosudio da je to realna cijena, ali da se on ne bavi takvim knjigama, nego mu je preporučio posjetiti Henryja E. Huntingtona u Kaliforniji, koji bi možda otkupio knjigu ove vrste. Mikulec se uhvatio za glavu i kazao da ima Huntingtonov autogram, ali da mu nije palo na pamet ponuditi mu knjigu kad je bio kod njega", otkriva Čuvalo.
„Mikulec je knjigu 1924. godine, prodao Samuelu Robinsonu, imigrantu iz Irske i jednom od osnivača tvrtke American Stores Company, matične tvrtke Acme Markets. Knjigu smo nabavili od potomka obitelji Robinson", objašnjavaju iz Raab Collectiona.
Današnja tvrtka Raab Collection osnovana je 1990. godine. Osnivač je Steven Raab. Steven je za svoje poslovno ime odabrao „Steven S. Autographs“ koje je tvrtka zadržala do 2005. godine. Tada je Nathan Raab ušao u tvrtku, a ime je promijenjeno u „The Raab Collection“.
1.8.2006.
Na internetu sam pronašao da je ta ogromna knjiga Josipa Mikulca stavljena na prodaju 1. kolovoza 2006. godine na portalu AbeBooks. Prodavač je Raab Colection iz SAD. To ne znači da prodavanje knjige možda nije počelo i prije preko nekog drugog portala ili neke druge aukcijske kuće, ali to nisam pronašao. Objavljena je cijena knjige od 275.000 dolara, a knjiga se reklamira kao:
„Najveći album s autogramima i dnevnik putovanja ikada sastavljen: Velika knjiga farmera koji je postao svjetski putnik, Josepha Mikulca. Neviđeni kulturni i politički pregled jedne epohe, s doprinosima poznatih i mnogih čije priče nikada nisu ispričane.“
Knjiga reklamirana na portalu AbeBook.com
(Izvor slike: https://www.abebooks.com/...)
Nuđenje knjige na prodaju – cijena je 275.000 dolara
(Izvor slike: https://www.abebooks.com/...)
Knjiga je nuđena na prodaju i na portalu www.biblio.com
Do 2025. godine knjiga još nije prodana. Nadamo se da će uskoro biti prodana Gradu Oroslavje.
2009., ožujak - Ante Čuvalo o Mikulcu
Naš iseljenik, povjesničar i američki sveučilišni profesor hrvatskog porijekla, dr. Ante Čuvalo objavio je 19. ožujka 2009. godine na svojoj mrežnoj stranici www.cuvalo.net zanimljivi tekst pod nazivom „JOSIP F. MIKULEC Tireless World Hiker“ (Josip F. Mikulec, neumorni svjetski putnik) u kojem opisuje život i putovanja Josipa Mikulca.
Portal www.cuvalo.net
Dr. Čuvalo je u tekstu o Josipu Mikulcu pored ostalog napisao:
„Joža Mikulec mi je prvi put zapeo za oko kad sam pretraživao mikrofilmove čikaške Hrvatske Zastave i u broju od 24. prosinca 1908. pročitao prijevod članka iz dnevnika Star Journal od 23. studenog1908. iz Puebla, Colorado
Naime, koncem studenog 1908. Josip Mikulec je boravio u tom gradu i novine su donijele podulje izvješće o njegovu putovanju pješice od Zagreba do Puebla.
Među ostalim se veli, da je tih dana u grad Pueblo stigao Mikulec "mlad Hrvat", koji je napravio ugovor s Maticom hrvatskom u Zagrebu (njezinim nakladnim zavodom) da će za pet godina proći 25.000 milja pješice i nakon putovanja napisati putopis, a Matica će mu isplatiti 50.000 kruna i izdati knjigu. Zato je Josip, veli novina, tokom putovanja svaki tjedan slao izvješće Matici o prevaljenom putu.“
Slika Josipa Mikulca iz članka dr. Ante Čuvala.
(Izvor slike: Bilješke o Hrvatima u Americi | Ante Čuvalo)
Na kraju teksta je dr. Čuvalo napisao:
„Kako rekoh na početku, ovo je samo mali doprinos biografiji jednog Hrvata, vječitog pješaka lutalice po svijetu. Nameću se mnoga pitanja na koja bi trebalo odgovoriti, kao na primjer: gdje i kada je umro, da li je imao potomstvo, koje je sve zemlje propješačio, da li postoje izvješća koja je slao (ako je slao) Matici, a posebice gdje i kako je završila ta ogromna Jožina knjiga s autografima?
Ako se pronađu detalji o Jožinim putovanjima i autografima, vjerujem da bi njegovo ime moglo i trebalo biti u knjizi Guinnes World Records
Nadam se da sam člančićem barem malo probudio pozornost čitatelja na ovoga hrvatskog neumornog svjetskog putnika pješaka, te da će ovaj dopis nekoga ponukati istražiti, napisati i objaviti potpuniji životopis Josipa Franje Mikulca te pronaći gdje je i kako su završili on i njegovo blago kojeg je sakupljao toliko godina.“
Kada je došao u mirovinu dr. Čuvalo vratio se s obitelji iz Amerike u Ljubuški, a veliki dio godine živi na otoku Pašmanu.
Dr. Ante Čuvalo
(Izvor slike: http://www.croatia.org/crown/articles/9943/1/Dr-Ante-Cuvalo-Croatia-at-the-crossroads-1990.html)
2009., 2011. - Prof.dr. Darko Žubrinić o Mikulcu
2009.
Profesor Žubrinić bio je u kontaktu s dr. Čuvalom i 2009. godine objavio je Čuvalov tekst o Josipu Mikulcu na svom portalu www.croatia.org. kojeg uređuje s glazbenikom Nenadom Bachom. Naslov teksta bio je „Josip Mikulec tireless world hiker hundred years ago“
Početak članka o Josipu Mikulcu objavljenom na portalu www.croatia.org, 2009. godine
(Izvor: http://www.croatia.org/...)
2011. - Nijemi film iz 1921.
Dvije godine nakon toga, 29.4.2011. godine profesor Žubrinić je na portalu www.croatia.org objavio kratak nijemi film o Josipu Mikulcu iz 1921. godine.
Naslov teksta je: „Joseph Mikulec Hrvatski svjetski putnik u nijemom filmu 1921.“
Početak teksta o Josipu Mikulcu objavljenom na portalu croatia.org
(Izvor slike: http://www.croatia.org/...)
Zanimljivo je kako su došli do tog starog i vrijednog filma.
Gospođa Angelina E. Payne iz Kanade poslala je e-mail gospodinu Nenadu Bachu u kojem ga obavještava da je na portalu National Film Preservation Foundation pronašla kratki nijemi film o Josipu Mikulcu.
Korespondencija između Angelina E. Payne i Nenada Bacha
(Izvor slike: http://www.croatia.org/...)
Film prikazuje Josepha Mikulec koji je 1921.stigao u Liverpool u Engleskoj na brodu SS Metagama.
Nekoliko kadrova iz nijemog filma – snimak zaslona
(Izvor slike: https://www.youtube.com/...)
Nijemi film o Josipu Mikulcu iz 1921. godine
2012., listopad – Posjeta obitelji Mikulec
U listopadu 2012. godine posjetio sam zajedno s profesorom Darkom Žubrinićem i njegovim prijateljima profesoricom Biserkom Draganić, u to vrijeme predsjednicom Društva prijatelja glagoljice i snimateljem Žarkom Nikinom, rodbinu Josipa Mikulca. Mikulci žive u Krušljevom selu, malom zagorskom selu kraj Stubičkih toplica i Oroslavja, smještenom pokraj udoline gdje se 1573. odvijala zadnja bitka Seljačke bune.
Zanimljivo je da je kuća obitelji Mikulec preko puta škole u Krušljevom selu u kojoj sam ja rođen.
Kuća obitelji Mikulec u Krušljevom selu (lijevo) i škola (desno). Snimljeno 13.3.2025.
(Izvor slike: arhiva autora)
Kuća obitelji Mikulec u Krušljevom selu. Snimljeno 13.3.2025.
(Izvor slike: arhiva autora)
Gospodin Milan Mikulec, najstariji član obitelji Mikulec je kao sedmogodišnjak upoznao Jožu Putnika. Rekao nam je da je Joža, kao mlad čovjek, otišao u Ameriku s nekakvim krdom konja koje je iz Zagreba išlo u Ameriku.
Ta priča o krdu konja bila mi je dugo misterija, jer nije zabilježena ni u jednom tekstu o Mikulcu koji sam do tada pročitao. „Misterija“ je razjašnjena tek 17.4.2025., nešto prije Uskrsa, kada sam od profesora Žubrinića dobio tjednik Svijet iz 1926. godine u kojem je članak članak „Hrvat, putnik oko svijeta“ koji govori o Josipu Mikulcu. U tom članku piše da se Mikulec 1902. godine ukrcao na veliki engleski brod „Mamouth“ koji je prevozio veliko krdo konja u Afriku za vrijeme burskog rata. Na brodu je Mikulec čistio i hranio konje i doplovio u Afriku.
Znači, s krdom konja nije otišao u Ameriku, već u Afriku.
Josip Mikulec se tijekom godina nekoliko puta vraćao u Krušljevo selo i njegovi sumještani i rodbina dočekivali su ga kao slavnog čovjeka, ali i kao čudaka.
Gospodinu Milanu Mikulcu najviše je ostalo u sjećanju čudno ponašanje čuvenog putnika koji je na šljivu u vrtu stavio nekakve daske i spavao vani na drvu. I uglavnom nije imao strpljenja mnogo pričati znatiželjnim seljanima o svojim putovanjima.
Razgovor s članovima obitelji Mikulec
Lijevo – supruzi Danica i Milan Mikulec i njihov rođak Branko Mikulec. Desno Biserka Draganić i Marijan Ožanić. Listopad 2012.
(Izvor slike: arhiva autora)
Snimatelj Žarko Nikin snima u kući obitelji Mikulec
Iza kuće obitelji Mikulec, listopad 2012.
(Izvor slike: arhiva autora)
Prof.dr. Darko Žubrinić i profesorica Biserka Draganić
(Izvor slike: arhiva autora)
2015. – Početak projekta profesorice Tomić o Josipu Mikulcu
Profesorica povijesti i geografije u Osnovnoj školi u Oroslavju, Andrijana Tomić 2015. godine pokrenula je školski projekt i s djecom počela istraživati život Josipa Mikulca koji je rođen u selu kraj Oroslavja. O tome je profesorica Tomića rekla u listopadu 2024. godine za portal www.nizagorjemalo.hr
„Za Mikulca sam doznala od bivšeg ravnatelja škole Nikole Gredičaka. Jako sam se zainteresirala i počela sam istraživati iz materijala koji su bili dostupni tek na internetu. S djecom sam došla i do potomaka koji su nam prepričavali ono što su o svom pretku putniku znali. Njegova rodbina nam je prepričala da je bio čudak, otišao je na put a da se nije ni javio. Znao bi poslati razglednicu i čestitati Božić. Jednu od tih razglednica, koju je poslao iz Indije, u školu nam je donio djed učenika. Što smo više istraživali, otkrili smo da je bio pravi pustolov. Obišao je i pustinje i prašume i planine.“
Profesorica povijesti Andrijana Tomić
(Izvor slike: Tko je Josip Mikulec koji dobiva spomenik u Oroslavju? | Ni Zagorje malo)
U videu objavljenom 9. listopada 2024. godine profesorica je govorila o počecima proučavanja života Josipa Mikulca:
„U školi je jako važno da proučavamo zavičajnu povijest. Još davne 2015. godine sa svojim učenicima sam krenula u jedan vrlo zanimljivi projekt o Josipu Mikulcu, jer smo saznali o njemu kao velikom svjetskom putniku, a u Oroslavju se o tome nije ništa znalo. Proučavajući nama dostupne materijale djeca su se zaista zainteresirala i pronašla su mnoge načine kako da mi oživimo tu čuvenu osobu koja je nekada bila naš sugrađanin. Jedna od ideja je bila da proučavanjem naše zavičajne prošlosti izvučemo život i važnost Josipa Mikulca. Ne samo da se uputio u jednu veliku avanturu već je ušao i u domove mnogih predsjednika, doživio mnoga zanimljiva iskustva i nije odustao.
Bila nam je temeljna ideja i želja da djeca shvate da i mali čovjek može postići jako puno.“
2019.- Započeli pregovori Hrvatskog povijesnog muzeja za kupnju knjige
Jedne večeri 2019. godine u restoranu u Maksimirskoj ulici našli su se naš poznati glazbenik Nenad Bach i prof. dr. Darko Žubrinić. Dok su večerali pristupio im je konobar i obratio se gospodinu Bachu rekavši mu da ima knjigu potpisa Josipa Mikulca i htio bi ju prodati. Nije znao koliko bi trebala biti cijena knjige i molio je za pomoć u prodaju knjige.
Kada sam čuo za to, počeo sam nazivati zagrebačke muzeje, informirao sam ih o toj zanimljivoj knjizi i predlagao im da ju kupe, jer je postojala mogućnost da se pojavi neki inozemni kupac i knjigu odnese iz Hrvatski. Svi su pokazali interes za knjigu, ali su mi rekli da trebaju pronaći novce za kupnju knjige.
U međuvremenu u Zagrebu se 22.ožujka 2020. godine u 6:24 sati dogodio snažan potres koji je u gradu, a posebno u povijesnom središtu grada i na muzejima prouzročio velike materijalne štete. I svi su imali mnogo posla i velike troškove u sanaciji šteta od potresa. Zato je kupnja knjige odgođena za nekoliko godina.
Drago mi je da se je Hrvatski povijesni muzej najozbiljnije angažirao za otkup knjige.
O tome kako je Muzej započeo pregovore za kupnju knjige Josipa Mikulca ispričala je Matea Brstilo Rešetar, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja za Večernji list od 13.10.2024.:
„Hrvatski povijesni muzej doznao je za postojanje knjige 2019. godine preko Nenada Bacha, poznatog hrvatskog glazbenika koji živi i radi u Americi te ujedno glavnog urednika portala Croatian World Network na kojemu više od desetljeća prati priču o Josipu Franji Mikulecu. Daljnji kontakti prema vlasniku knjige Marijanu Mikulecu, potomku i nasljedniku Josipa Franje Mikuleca, ostvareni su posredstvom povjesničara i novinara HRT-a Vladimira Brnardića te im svima ovim putem zahvaljujem.
Potomak Josipa Mikuleca itekako je svjestan vrijednosti knjige, kao što su to prethodno bili svi članovi njegove obitelji. Tome u prilog svjedoči činjenica da je obitelj sakupila novac i otkupila drugu knjigu nakon smrti Josipa Mikuleca koji je na svom drugom putovanju preminuo u Genovi 1933. od posljedica tuberkuloze u 55. godini života te je tamo i pokopan. Od 1933. knjiga se čuvala kod obitelji u Krušljevu Selu, rodnom mjestu Josipa Mikuleca. Upravo zahvaljujući obitelji, knjiga je sačuvana te je do danas ostala u Hrvatskoj.
Pregovori s Hrvatskim povijesnim muzejom počeli su 2019. godine, ali ih je privremeno prekinuo i usporio proceduru otkupa potres 2020. godine zbog kojeg je Muzej krenuo u radove hitne sanacije, a potom opsežne obnove i pripreme za realizaciju stalnog postava.
U međuvremenu je knjiga nuđena i drugim relevantnim institucijama u RH, no otkup nije realiziran“
O početku pregovora za kupnju knjige govorila je ravnateljica muzeja i u videu objavljenom 18. siječnja 2024. godine.
Ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar govori o otkupu knjige u videu objavljenom 18. siječnja 2024.
(Izvor slike: Joža iz Zagorja je bio prvi influencer, prije 100 godina je pješačio po svijetu i stvorio ovu knjigu - YouTube)
2022., svibanj – Video „Joseph Mikulec - An Extremist Autograph Collector in Hindi - A Globe Trotter - Gyan Ka Chirag Hindi“
Zanimljiv je video od autora koji se zove Gyan Ka Chirag, objavljen 9.5.2022. godine. Video ima komentar na indijskom hindi jeziku, ali donosi dosta slika i podataka o Josipu Mikulcu. Autor je u video umetnuo i dijelove nijemog filma o Mikulcu i sve to povezuje sa suvremenim snimkama gradova i putnika.
Nekoliko kadrova iz filma „An Extremist Autograph Collector in Hindi „– snimak zaslona
(Izvor slika: https://www.youtube.com/...)
Video Gyan Ka Chirag, 9.5.2022
2023., lipanj - Gradonačelnik Viktor Šimunić započeo projekt „Josip Mikulec“
Viktor Šimunić, inženjer informacijskih tehnologija postao je kao nezavisni kandidat u svibnju 2021. godine gradonačelnik Oroslavja. Bio je najmlađi kandidat za gradonačelnika na području Krapinsko – zagorske županije.
Gradonačelnik Šimunić je čuo za priču o Josipu Mikulcu, kada je prisustvovao prezentaciji o turizmu u Oroslavju koju je sa svojim učenicima izradila profesorica povijesti i geografije Andrijana Tomić u osnovnoj školi u Oroslavju.
„Ostao sam fasciniran, a kako i sam volim putovati, posjetio sam četrdesetak zemalja i objavio jedan putopis, zapitao sam se kako je moguće da nitko ne zna gdje je ta knjiga. U roku od 24 sata od te prezentacije profesorica je bila u mom uredu.“, rekao je gospodin Šimunić
U razgovoru za Večernji list 8. siječnja 2024. godine gospodin Šimunić je rekao:
„Na ovom projektu radimo već više od šest mjeseci i planiramo Josipu Mikulcu izgraditi muzej šetnicu na otvorenom, kako se nikad ne bi zaboravilo ime Josip Mikulec“
Viktor Šimunić - svjetski putnik
Prije nego što se počeo baviti politikom Viktor Šimunić bio je poznat kao svjetski putnik i putopisac. Proputovao je čak 40 zemalja, a svoje putopisne zapise i brojne zanimljivosti opisao je u svojoj knjizi „Licitarom po svijetu“ koju je javnosti predstavio u studenom 2022. godine. Knjiga sadrži sedam putopisa, od kojih je prvi napisan 2016. prilikom putovanja u Rusiju.
Viktor Šimunić ispred carske grobnice u Kini
(Izvor slika: knjiga Licitarom po svijetu)
Projekt „Josip Mikulec“
Kada je čuo priču o Joži Putniku, gradonačelnik Šimunić se odmah „zagrijao“ za tu priču i shvatio kakav potencijal ima za Oroslavje, kakvo blago Oroslavje ima. Mjesecima je istraživao i sad je među rijetkima koji o prvom hrvatskom svjetskom putniku zna jako mnogo.
O tome zašto je projekt Josip Mikulec važan za Oroslavje gradonačelnik Viktor Šimunić je rekao za portal www.nizagorjemalo.hr 9.listopada 2024 .:
„Priča o Josipu Mikulcu nije bitna samo za Oroslavje. Bitna je za Hrvatsko zagorje i bitna je za Hrvatsku, za cijeli hrvatski narod. Josip Mikulec je 1901. otišao iz Krušljevog Sela obići cijeli svijet pješke kad nije bilo mobitela. Naravno, putovao je i vlakom i brodom. Ali taj pothvat, kad je on skupljao potpise svih uglednika, to je nešto jedinstveno. Obilazio je cijeli svijet, učio je o cijelom svijetu, a mi danas imamo priliku to vratiti doma. Njegova je ideja bila da bude knjige donio u Hrvatsku i da će ih objelodaniti, kako je sam rekao. Na žalost, to se nije dogodilo. Mi sad imamo priliku skupiti novac kako bismo knjige vratili u domovinu gdje i pripadaju. Jer Josip Mikulec je otišao vidjeti cijeli svijet, a sad je vrijeme da cijeli svijet dođe vidjeti Josipa Mikulca.“
U videu objavljenom 9. listopada 2024.gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić govorio je o Josipu Mikulcu:
Viktor Šimunić govori o Josipu Mikulcu
(Izvor slike: https://www.youtube.com/...)
Video, 9.10. 2024.
Cilj i planiranje Projekta
Gradonačelnik Šimunić je svjestan velikog potencijala kojeg priča o Josipu Putniku ima za razvoj Oroslavja pa je cijeli Projekt zamislio vrlo ambiciozno. Cilj Projekta je:
Priču o Josipu Mikulcu oblikovati u atraktivan turistički proizvod koji će privući mnogo turista u Oroslavje, pokrenuti poduzetničke projekte koji bi podržavali taj projekt kroz izradu suvenira, zapošljavanje ljudi i razvoj smještajnih kapaciteta i raznih turističkih ponuda. A to sve bi snažno djelovalo na razvoj Grada Oroslavja.“
Projekt se planira ostvariti u nekoliko etapa.
- Kontaktirati sadašnjeg vlasnika knjige i započeti proces kupnje knjige za Oroslavje.
- Dobiti knjigu potpisa u digitalnom obliku – skenirane stranice knjige
- Izabrati kipara(icu) i naručiti izradu spomenika Josipu Mikulcu
- Postaviti spomenik i medijski popularizirati cijeli Projekt
- Kupiti knjigu potpisa i donijeti ju u Oroslavje
- Izgraditi šetnicu u Oroslavju koja bi „pratila“ putovanja po svijetu Jože Putnika
- Izgraditi Muzej
- Objaviti knjigu i snimiti film o Josipu Mikulcu.
- Poticati razvoj obrta/poduzeća koji bi pratili turističku ponudu
- Medijski snažno plasirati projekt u zemlji i inozemstvu i privlačiti turiste.
„Cijela priča treba biti edukativna i s porukom mladima da trebaju putovati i osvijestiti u kakvoj lijepoj zemlji mi živimo.
Po meni, Josip Mikulec je svjetska priča, i uspijem li ostvariti što sam si zacrtao, nema svjetskog putnika koji neće posjetiti Oroslavje, Zagorje, odnosno Hrvatsku. Jer, ono što je on napravio, nitko drugi na svijetu nije. I Nikola Tesla mu se potpisao u knjigu“, rekao je Viktor Šimunić, gradonačelnik Oroslavja.
2023., ljeto - Kolekcionar Raab je poslao skenirane stranice knjige Viktoru Šimuniću
Kada je čuo za priču o Josipu Mikulci, Viktor Šimunić je ubrzo kontaktirao američkog kolekcionara Nathana Raaba koji posjeduje knjigu potpisa. Objasnio mu je da je gradonačelnik malog grada iz čije okolice dolazi Mikulec, da nemaju novca kako bi otkupili prvu knjigu, no voljeli bi je imati u digitalnom obliku kako bi razradili projekt. Povezali su se preko interneta, a Šimunić je u roku mjesec dana internetom dobio knjigu u digitalnom izdanju. Sada na svom računalu ima sve skenirane stranice knjige. Nakon toga su 8 mjeseci proučavali obimnu i veoma vrijednu građu kako bi mogli popisati sve gradove i sve važnije osobe koje su mu se potpisale u knjigu.
Knjiga koju posjeduje kolekcionar Raab ima 2896 stranica.
U videu objavljenom 9. listopada 2024. Viktor Šimunić i Andrijana Tomić komentiraju neke stranice iz knjige.
Viktor Šimunić i Andrijana Tomić proučavaju stranice knjige
(Izvor slike: https://www.youtube.com/watch?v=N1I0Vimm0_g)
Viktor Šimunić:
„U ovoj knjizi imamo dokaz da je 1901. otišel iz Krušljevog sela i da se vratil i tu mu se potpisal općinski zastupnik i seoski starešina. On je u ime svih seljana napisal tekst, a ostali su seljaci iz Krušljevog sela svjedočili."
U Knjigu su seljani napisali:
„Svojem milom i Dragom Seljanu Josipu Mikulcu svjetskom putniku željim dug Život i sreču Vječnu i čestitam njegovu Mučeničkom djelu sa željom da dovrši svoje uzvišeno poduzeće i konačno privede kraju.
Potpis nerazumljiv
Občinski zastupnik
i Seoski Starešina
Svi ostali seljani njegovog rodnog Sela Krušljeva svjedoče da je Josip Mikulec otišao iz Krušljevog selagod. 1901. da obidje Kuglu Zemaljsku. To je mukotrpno putovanje učinio i sretno se povratio nakon 25 godina, tojest 1926.
To mu od srca čestitamo i potpisujemo ova imena u ovu Zlatnu knjigu“
Snimka zaslona videa Joža iz Zagorja je bio prvi influencer, prije 100 godina je pješačio po svijetu i stvorio ovu knjigu - YouTube
"Vidi se puno naših prezimena (upisali su se u Mikulčevu knjigu) iz Krušljevog sela- Novosel, Bertol, Mikulec, Krušelj, Petek, Pešt, Kuleš, Bartol, puno ima Mikuleca, Bertola. Puno se prezimena ponavlja. Čak imamo i jedan žig – Josip Pešt – Trgovina mješovitom robom."
Potpisi seljaka iz Krušljevog sela koji su se upisali u Mikulčevu knjigu
(Izvor slike: https://www.youtube.com/watch?v=N1I0Vimm0_g)
A to se poklapa i s ovim kaj ste vi (Andrijana Tomić) našli u spomenici Osnovne škole u kojoj je on ostavil jednu poruku.“
Andrijana Tomić:
„U naškoj školskoj spomenici sačuvan je njegov kratki zapis:
'Došao u školu koju sam nekada polazio te za uspomenu bilježim svoje ime u Oroslavju.
11.6.1926.'
I prekrasni njegov veliki potpis.“
Iz školske Spomenice gdje se spominje Josip Mikulec
Video „ Tko je Josip Mikulec…“, objavljen 9.10.2024. godine
2023., prosinac – Hrvatski povijesnu muzej je kupio jednu knjigu
Dok je jedna Mikulčeva knjiga još uvijek u Americi u Raab Gallery, druga je odnedavno u Muzeju u Zagrebu. U prosincu 2023. knjigu je od Marijana Mikulca, Josipovog rođaka, otkupio Hrvatski povijesni muzej i postala je zaštićeno kulturno dobro.
Ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar o tome je rekla .za Večernji list od 13.10.2024.:
„Konačno, početkom 2023. Muzej je ponovno aktualizirao pitanje otkupa te priredio svu potrebnu dokumentaciju kako bi se pokrenula procedura pri Ministarstvu kulture i medija RH, uz čiju je suglasnost i podršku realiziran ovaj vrijedni otkup te je knjiga krajem prošle godine postala dijelom fundusa Hrvatskoga povijesnog muzeja, a samim time zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Moram napomenuti da je Hrvatski povijesni muzej otkupio drugu knjigu 'Collection by Mikulec' budući da je prva zajedno s dnevnikom koji je Mikulec vodio tijekom svojih putovanja u privatnom vlasništvu američkog kolekcionara.“
Portret Jožu Putnika, 1927.
(Izvor slike: Joža iz Zagorja je bio prvi influencer, prije 100 godina je pješačio po svijetu i stvorio ovu knjigu)
O knjizi koju je kupio Muzej govorila je ravnateljica muzeja i u videu objavljenom 18. siječnja 2024. godine:
„Nasljednici Josipa Mikulca nisu uspjeli naći kupca za knjigu pa je Hrvatski povijesni muzej uz pomoć svojih ušteda i uz pomoć Ministarstva kulture i medija, kojima i ovim putem zahvaljujemo na razumijevanju, otkupio ovu vrijednu knjigu .
Knjiga je postala inventarom Muzeja i postala zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske. Slijedi joj temeljita obrada i digitalizacija te minimalni restauratorski zahvati kako bi se sačuvala njezina autentičnost. Vidi se da su korice pohabane, ali ju ne želimo previše „ispeglati“, jer stanje knjige pokazuje način kako je on nosio tu knjigu Putujući po svijetu nosio je na rukama, kada se zamorio, imao je i kolica na kojima je vozio tu knjigu.“
Matea Brstilo Rešetar govori o knjizi Josipa Mikulca, objavljeno 18.1.2024.
(Izvor slike: Joža iz Zagorja je bio prvi influencer, prije 100 godina je pješačio po svijetu i stvorio ovu knjigu)
Video: Matea Brstilo Rešetar govori o knjizi Josipa Mikulca, objavljeno 18.1.2024.
Ravnateljica je u jednom intervjuu govorila o planiranoj digitalizaciji knjige:
„Izvršit će se i digitalizacija knjige kojom ćemo u svrhu analize sadržaja omogućiti minimalno rukovanje originalom. To definitivno nije posao za jednog kustosa, potrebna je filatelistička, sfragistička (analiza pečata), grafološka, dokumentaristička, likovna te povijesna analiza sadržaja – bit će to opsežan interdisciplinarni posao koji će zahtijevati i međunarodnu suradnju.
Cilj nam je knjigu digitalizacijom učiniti dostupnom javnosti i izložiti je u prvom stalnom postavu Hrvatskog povijesnog muzeja.“
2024., listopad - Otkriven spomenik Josipu Mikulcu u Oroslavju
U Oroslavju je 9.10.2025. svečano otkriven spomenik Josipu Mikulcu, svjetskom putniku iz Krušljevog Sela, koji je i danas u narodu poznat kao Joža Putnik.
Spomenik, čija je autorica akademska kiparica Adna Bakija, postavljen je u Parku Vranyczany u Oroslavju. Spomenik prikazuje Josipa Mikulca u pokretu s velikom knjigom na ramenu kao da kreće na svoje putovanje, baš kao i Joža Putnik, koji nikad nije stajao, uvijek je išao naprijed.
Spomenik Josipu Mikulcu u Parku Vranyczany u Oroslavju
(Izvor slike: arhiva autora)
Svečanom otkrivanju spomenika prisustvovali su brojni uzvanici, među njima i veleposlanici Italije, Belgije, Švicarske, namjesnik veleposlanika Slovenije, predstavnici brojnih institucija te ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar, kao i nekoliko saborskih zastupnika, gradonačelnika i župana i obitelj Josipa Mikulca.
Svečanost otkrivanja spomenika Josipu Mikulcu
(Izvor slika: Povijesni dan za Oroslavje - otkriven spomenik Jožu Putniku / Zagorje.com i arhiva autora)
Okupljene je pozdravio i gradonačelnik Viktor Šimunić i rekao:
„Izuzetno mi je drago i ponosan sam što sam danas ovdje, u čast čovjeku kojega je povijest umalo zaboravila, čovjeku koji je otišao iz Hrvatske prije više od 100 godina i proputovao cijeli svijet, posjetio najpoznatije ljude toga vremena, čiji potpisi su prikupljeni u knjizi,“ rekao je Šimunić, dodavši kako je ovo tek prvi korak u otkivanju ove ne lokalne, nego globalne priče.
„Najveći cilj je da se vrate knjige u Oroslavje, da se otvori muzej, a potom izgradi velika šetnica i muzej te doda jedan veliki sadržaj, ne samo za Oroslavje i Hrvatsko zagorje, nego i za domovinu, jer jedinstveno je to što je Mikulec napravio prije više od 100 godina.“
2024., listopad – CBS, informacija o prodaji knjige od Mikulcu
Američki televizijski kanal CBS (Columbia Broadcasting System), objavio je 14.10.2024. godine u emisiji „CBS Weekend News“ reportažu o knjizi Josepha Mikulca, zaboravljenog globtrotera. Rečeno je da je knjiga teška 60 funti i da je u njoj sakupio 50.000 potpisa hodajući godinama oko svijeta, preko 6 kontinenata, kroz 43 zemlje. U emisiji je objavljena vijest da je knjiga na prodaju.
Naziv videa koji prikazuje tu emisiju je „Massive and historic autograph book up for sale“ (Velika i povijesna knjiga autograma na prodaju).
U emisiji Nathan Raab, potpredsjednik Raab Colection koja je vlasnik knjige u razgovoru s novinarom Barryem Petersenom pokazuje Mikulčevu knjigu i govori po čemu je značajna. Rekao je da je to vjerojatno najveća i najčuvenija knjiga autografa u svijetu, a Josip Mikulec očito nije bio stidljiv čovjek i nije se bojao pristupiti predsjednicima i ostalim poznatim ljudima i zamoliti ih za potpis.
U reportaži je prikazan i kratki nijemi film o Mikulcu, iz 1921. godine.
Nathan Raab pokazuje knjigu novinaru CBS-a Barryu Petersenu
Nathan Raab
Nekoliko kadrova iz TV emisije o Mikulcu – snimak zaslona
(Izvor slika: Massive and historic autograph book up for sale)
2024., studeni - CBS – Emisija „World's largest autograph collection up
for auction“
Na CBS kanalu u emisiji CBS SATURDAY MORNING 9.11.2024. emitiran je prilog o Josipu Mikulcu pod nazivom „World's largest autograph collection up for auction“ sličan onom od 14. listopad 2024. I u tom prilogu je Nathan Raab govorio o prodaji knjige Josipa Mikulca
Nekoliko kadrova iz TV emisije „World's largest autograph collection up for Auction“ – snimak zaslona
(Izvor slika: https://www.youtube.com/...)
2025., ožujak – Posjeta gradonačelniku Viktoru Šimuniću
Profesor Darko Žubrinić i Marijan Ožanić posjetili su u četvrtak, 13.3.2025. gradonačelnika Šimunića sa željom da na njegovom računalu pogledaju skenirane stranice knjige potpisa Josipa Mikulca i skenirane stranicama Dnevnika (Mikulec ih naziva „memory“).
Gradonačelnik Viktor Šimunić ima pred sobom na ekranima računala skeniranu knjigu Josipa Mikulca.
(Izvor slike- arhiva autora, snimljeno 13..2025.)
Viktor Šimunić i prof. dr. Darko Žubrinić
(Izvor slike- arhiva autora, snimljeno 13..2025.)
Snimak zaslona na kojem su skenirane stranice knjige
Ekipa informatičara iz Oroslavja je obradila cijelu knjigu i nakon 8 mjeseci ozbiljnog, stručnog rada napravili su izvanredno vrijedni katalog u kojem su evidentirali sve potpise i grupirali u određene skupine (predsjednici, gradonačelnici, itd.). Uz svaki potpis je i broj stranice na kojoj se može naći.
Potpis Nikole Tesle
Profesora Žubrinića je posebno zanimao potpis Nikole Tesle, jer on proučava život tog našeg velikog izumitelja. Potpis smo lako pronašli na listu br. 539 v (tj. na stražnjoj str. tog lista), drugim riječima, na stranici br. 1078.
Nikola Tesla – na 539. listu, lijeva stranica
Uz potpis Nikole Tesle je i tekst na japanskom jeziku. Profesor Žubrinić je zamolio svoju prijateljicu Yoko Nishii, japansku pijanisticu koja govori hrvatski (sada je u Japanu), da pogleda tekst ispod Teslinog potpisa, pisan na japanskom jeziku. Ona ga je u cijelosti pročitala i prevela na engleski.
Iz poruke Yoko Nishii profesoru Žubriniću
Timeline – kronološki slijed života i putovanja Josipa Mikulca
Uz katalogiziranja potpisa i stranica stručni tim gradonačelnika Šimunića napravio je kronološki prikaz najvažnijih trenutaka (Timeline) u životu i putovanjima Josipa Mikulca.
Timeline
Knjiga dojmova
Poslije smo otišli u Gradsku knjižnicu i tamo se upisali u knjigu dojmova.
Darko Žubrinić, Viktor Šimunić i Marijan Ožanić kraj ogromne knjige dojmova.
(Izvor slike: arhiva autora)
2025., travanj – Suradnja s Hrvatskim povijesnim muzejom
Hrvatski povijesni muzej posjeduje drugu knjigu potpisa koju je Josip Mikulec nosio po svijetu.
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, Matoševa ulica br. 9 na Gornjem gradu
(Izvor slike: https://hr.wikipedia.org/..., https://www.hismus.hr/hr/o-muzeju)
U želji da vidim tu knjigu 7.4.2025. ispunio sam predviđeni formular i poslao zahtjev da mi se omogući vidjeti Mikulčevu knjigu potpisa. Vrlo brzo sam dobio odgovor u kojem mi je, pored ostalog, napisano:
„Kako je Hrvatski povijesni muzej zbog radova na obnovi zatvoren za javnost, fizički uvid u građu trenutno je teže ostvariv, ali Vam možemo poslati PDF za uvid.“
I vrlo brzo sam dobio PDF na uvid.
Odmah bih htio pohvaliti stručnjake Muzeja koji su bili vrlo ljubazni, brzo su reagirali i dobio sam na uvid knjigu od 1245 stranica u kojoj je Mikulec sakupio sigurno nekolko desetaka tisuća potpisa.
Uz većinu potpisa je napisan i datum potpisivanja i mjesto, grad i država gdje je unesen potpis. Nažalost, ima dosta potpisa koji su nečitljivi, mnogi su već izblijedili, a kod mnogih ne piše datum i mjesto. Ali preko većine potpisa može se pratiti Mikulčev put po svijetu i dobiti slika društva u mnogim državama početkom 20. stoljeća.
Da bi se stručno mogla proučiti ta vrijedna knjiga potreban je veliki tim stručnjaka različitih profila – od stručnjaka za dešifriranje rukopisa i samih potpisa, povjesničara koji će opisati ljude koji su se potpisali, njihovu veću ili manju važnost u povijesnom kontekstu, stručnjaka koji će razriješiti mnoge nepoznanice u svezi Mikulčevih putovanja, od čudnog ugovora s Maticom hrvatskom, načina financiranja - sumnjam da je prodaja razglednica bila dovoljna za život na putu, brodske karte i slične troškove – do putovnice, vize i ostalih dokumenata za prolaz granica. Mikulec je susretao i zajednice Hrvata u Južnoj i Sjevernoj Americi koji su mu se potpisivali uz tople riječi kojima su spominjali i Mikulca i njihovu Staru domovinu Hrvatsku. Zanimljivo je znati tko mu je izradio ogromne knjige koje je nosio. Knjigu je nosio godinama i nije se raspala, a papir je vrlo kvalitetan, jer stranice nisu poderane. To pokazuje da su knjigu izradili vrlo vješti majstori knjigoveže. Bilo bi zanimljivo čuti mišljenje današnjih knjigoveža da komentiraju knjigu i utvrde kako je napravljena. Treba proučiti i novine i časopise koji su pratili Mikulčev put
Sve to zahtijeva jedan istraživački znanstveni pristup i veliki trud.
Prvu stranicu knjige je Mikulec počeo popunjavati potpisima 6. kolovoza 1924. godine, ako sam dobro dešifrirao datum koji je izblijedio i prilično je nečitak.
Zadnju, 1245. stranicu knjige je ispunio 16. siječnja 1933. godine u gradu Rapallu u Italiji.
Nekolko mjeseci nakon toga, 8. svibnja 1933. godine neumorni putnik Josip Mikulec je umro u Genovi od tuberkuloze.
Veliki broj stranica knjige ostao je prazan, bez potpisa.
Nakon njegove smrti obitelj Mikulec je skupila novce i otkupila knjigu. Na kraju je tu knjigu Hrvatski povijesni muzej otkupio od obitelji.
2025., travanj – Časopis Svijet iz 1926. godine
Ekipa znatiželjnih i upornih amatera, umirovljenika nastavlja istraživati život Josipa Mikulca i pronalazi zanimljive dokumente. U četvrtak, 17.4.2025. prof.dr. Darko Žubrinić poslao mi je časopis Svijet od 12.lipnja 1926. godine. Taj časopis je dobio od gospodina Stjepana Sučića, inženjera elektrotehnike u mirovini, bivšeg tajnika Matice hrvatske za ogranke od 1991. do 2014. godine. U tom, gotovo 100 godina starom časopisu na 370. stranici je zanimljiv članak „Hrvat, putnik oko svijeta“ koji govori o Josipu Mikulcu.
Članak o Josipu Mikulcu objavljen u tjedniku Svijet 12.6.1926. godine
(Izvor slike: SVIJET : časopis : Urednik Vjekoslav Zakšek - - Godina: 1926 - Broj: 1019)
Kraj I. dijela
nastavak slijedi
2.DIO – Josip Mikulec, veliki pustolov iz malog zagorskog sela (1. dio)
LITERATURA
Knjige i članci
- Šimunić, Viktor (2021.), „Licitarom po svijetu“, Klavem jd.o.o., Oroslavje
Mrežne stranice
- Bilješke o Hrvatima u Americi | Ante Čuvalo
- Crtice iz povijesti Hrvata u Americi | Ante Čuvalo
- http://www.croatia.org/...
- http://www.croatia.org/...
- https://hr.wikipedia.org/...
- https://www.abebooks.com/...
- https://www.biblio.com/...
- https://www.raabcollection.com/...
- https://www.zagorje.com/...
- https://nizagorjemalo.hr/...
- https://nizagorjemalo.hr/...
- https://www.vecernji.hr/...
- https://kzz.hr/...
- https://www.zagorje.com/...
YouTube
- https://www.youtube.com/...
- Massive and historic autograph book up for sale
- https://www.youtube.com/...
- https://www.youtube.com/...
- https://www.youtube.com/...
- https://www.youtube.com/...
- https://www.youtube.com/...
- https://www.youtube.com/...
- https://www.youtube.com/...
- https://www.youtube.com/...
[1] globtroter (engl. globetrotter) - svjetski putnik, osoba koja putuje svim kontinentima i morima.